O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Intonacija onoga što Crkva kroz Korizmu želi posvijestiti jesu molitva, post i bratska ljubav. Želimo da nam Korizma bude takvo vrijeme – istaknuo je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predvodeći jučer – na Pepelnicu – Svetu Misu i obred pepeljenja u katedrali Svete Stošije.
Obratite se Bogu. To je prvo i odatle počinje sve drugo. Onda je lako biti milosrdan prema drugima i postiti, kao izraz pokore i zadovoljštine. Ali, prvenstveno se treba obratiti Bogu, koji stvara svako dobro – rekao je nadbiskup, podsjetivši da je Korizma milosno vrijeme, vrijeme spasenja, kad možemo nešto učiniti na planu molitve, dobrih djela i bratske ljubavi. No, u dobrim djelima ne zaboravimo Boga, On je prvi i najvažniji. Važno je da ga otkrijemo svojim srcem i molitvama, da s njim kontakt uspostavimo. Obratiti se znači obratiti se Bogu, izvoru dobra, našem Ocu koji je milosrdan, koji nas kao otac prati i vodi brigu o nama te ujedno odvratiti se od onoga što ne valja. Neka nam Gospodin pomogne da to u životu provedemo i Korizmu ispunimo molitvom, dobrim djelima i prije svega vlastitim obraćenjem – poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su 12. veljače u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu svoju redovitu XIV. sjednicu, na kojoj su pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita zagrebačkoga kardinala Josipa Bozanića sudjelovali svi biskupi metropolije – priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Nakon što je papa Benedikt XVI. na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljače, objavio svoju odluku o odreknuću od papinske službe, biskupi metropolije ponajprije su izrazili zahvalnost Bogu za Papino služenje te za obilje darova kojima je po njemu kao Petrovu nasljedniku obogatio Crkvu u zahtjevnim okolnostima njezina hoda kroz povijest. Istaknuli su da Crkva u hrvatskome narodu ima puno razloga da Bogu dadne hvalu za milosti koje je primila tijekom njegova pontifikata, noseći u sebi živi spomen na njegovu blizinu koja je bila na osobit način posvjedočena u apostolskome pohodu Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja 2011. godine u Zagrebu. U ovoj Godini vjere, koju je proglasio Benedikt XVI., vjernici obnavljaju svoje pouzdanje u Gospodina, svjesni da On vodi svoju Crkvu. Stoga biskupi u Papinoj odluci čitaju trag Božje providnosti i ljudskoga odgovora u vjeri; stav odgovornosti, kršćanske slobode i ljubavi prema Crkvi. U tome svjetlu pozivaju vjernike na molitvu za Crkvu i na Papine nakane, na pouzdanje u svjetlo i snagu Duha Svetoga u životu Crkve. Na temelju baštine koju Crkvi kao papa ostavlja Benedikt XVI. biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine potiču svakoga osobno i vjerničke zajednice da tijekom korizme otkrivaju Boga koji je ljubav, prepoznaju svoju spašenost u nadi i svjedoče ljubav u istini, nošeni zajedništvom u vjeri.
Središnja tematska cjelina sjednice bila je život i formacija bogoslova, o čemu su biskupi raspravljali nakon što su saslušali izlaganja poglavara Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa. Biskupi su, u svjetlu suvremenih okolnosti, mogućnosti i teškoća, razmotrili neke vidike sljedećih pitanja: dimenzija ljudskoga u formaciji, važnost duhovne izgradnje i rasta, promicanje molitve za duhovna zvanja, teološko-pastoralna formacija u Bogosloviji, teološka formacija na Katoličkome bogoslovnom fakultetu, uvođenje u bogoslovski život. Određeno je da se sljedeća, XV. redovita sjednica održi 14. svibnja u Križevcima.
U vremenu kada se moralnost sve manje cijeni, a sve više ističu samo stručnost i snalažljivost, Bog nam je životom i djelovanjem pape Benedikta XVI. jasno pokazao u čemu je prava veličina čovjeka i kako trebamo izvršavati ono što nam je povjereno – istaknuo je riječki nadbiskup Ivan Devčić, u pismu koje je povodom odreknuća od papinske službe Benedikta XVI. uputio svećenicima, Bogu posvećenim osobama i vjernicima laicima svoje mjesne Crkve. Svojim postupkom Sveti Otac svima nam je poslao više važnih poruka. Prije svega, poruku o odgovornosti kojom moramo prihvaćati i izvršavati svoje službe, što uključuje, kao u njegovu slučaju, i spremnost na odustajanje ako povjerenu nam dužnost nismo, zbog nekog važnog razloga, u stanju primjereno obavljati. Pokazao nam je i kako u obavljanju svojih dužnosti moramo pomno slušati glas savjesti kojim nas Gospodin upućuje i vodi u našem životu i djelovanju. Napose, dao nam je primjer kako se ljubi Crkvu. Naime, od papinske je službe odstupio iz duboka uvjerenja kako je to dobro za Crkvu, budući da on više nije sposoban obavljati tu službu onako kako prilike u kojima Crkva danas živi zahtijevaju. Zbog svega toga dužni smo ne samo iskreno poštivati odluku Svetog Oca nego se i ugledati u njegov primjer u svojem odnosu prema Crkvi i svojim dužnostima koje obnašamo bilo kao članovi Crkve bilo kao članovi građanskoga društva. U vremenu kada se moralnost sve manje cijeni, a sve više ističu samo stručnost i snalažljivost, Bog nam je životom i djelovanjem pape Benedikta XVI. jasno pokazao u čemu je prava veličina čovjeka i kako trebamo izvršavati ono što nam je povjereno – piše, među ostalim, nadbiskup Devčić, pozivajući na zahvalnost Bogu za sve milosti i darove koje je Crkvi udijelio po papi Benediktu XVI., a još prije po kardinalu Josephu Ratzingeru, te na molitvu za Crkvu i njezine predvodnike.