O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Ustanova za palijativnu skrb Hospicij „Marija Kozulić“ u Rijeci i službeno je 28. siječnja započeo s radom. Ustanovu je osnovao Caritas Riječke nadbiskupije, a u suradnji s Gradom Rijeka i Primorsko-goranskom županijom. Na svečanosti nazočili su riječki nadbiskup Ivan Devčić, ministar zdravlja Rajko Ostojić, obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Nadbiskup je, zahvalivši svima koji su radili na pripremi uvjeta za početak rada Hospicija, podsjetio da je za otvaranje takve ustanove nužna suradnja crkvenih i civilnih vlasti. Ovaj je hospicij plod suradnje mnogih ustanova i osoba različitih svjetonazora i profesija, ali svih ujedinjenih u želji da na najbolji mogući način pomognu bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti. Moram reći i zašto smo se, kao Nadbiskupija, odlučili za hospicij, darujući mu prostor i znatna financijska sredstva. Na to nam odgovor daje evanđeoska prispodoba o milosrdnom Samarijancu koju je Isus ispričao kako bi svoje slušatelje poučio što znači ljubiti svoga bližnjega kao samoga sebe, odnosno kako bi pokazao na koji se način postaje bližnjim drugome čovjeku. Nema sumnje da su svi koji su se uključili u stvaranje ovoga hospicija to učinili s motivacijom 'biti bližnji nasmrt bolesnom čovjeku', ne proći pokraj njega nego se zaustaviti i pomoći njemu i njegovim najbližima. U skladu s time, 'biti bližnji čovjeku u zadnjim časovima njegova života' treba biti i misao vodilja našega hospicija, a to znači i svih koji će u njemu djelovati i o njemu skrbiti. Pozivam, stoga, sve građane da ovaj hospicij prihvate kao svoj, kako bi on mogao biti što bolje na usluzi onima kojima je namijenjen – kazao je nadbiskup Devčić prije blagoslova kojim je i službeno započeo rad Hospicija. Ovomu dodajmo kako je za ovaj projekt Riječka nadbiskupija dala na raspolaganje te rekonstruirala i uredila potreban prostor, uloživši pritom 8,5 milijuna kuna.
Veliku medijsku pozornost ovih je dana privukla dr. Judith Reisman, koja je u Hrvatskoj željela održati nekoliko predavanja na kojima bi se mogle čuti činjenice o zdravstvenome odgoju kakav je uveden u hrvatske škole, prikazati film o idejnome začetniku takvoga odgoja te ući u dijalog sa svojim slušateljima. Nažalost, u većini hrvatskih medija dočekale su je lažne optužbe i uvrede, a u našim sveučilišnim aulama primitivizam i ozračje „narodnih“ sudova.
Ovdje tek dodajmo kako je u povodu izjave dekana Fakulteta političkih znanosti prof. dr. Nenada Zakošeka na predavanju dr. Reisman na tome fakultetu, 29. siječnja, Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije dao sljedeću izjavu za javnost:
„Neugodno smo iznenađeni jučerašnjom izjavom dekana Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Nenada Zakošeka koji je, prema medijskim izvješćima, između ostaloga rekao: „I ako ih je itko indoktrinirao (studentice i studente), onda je to Katolička Crkva.“ Katolička Crkva se u svome djelovanju, a napose u radu s mladima, nipošto ne prepoznaje u tvrdnji gospodina dekana dr. Zakošeka. Ova izjava čelnog čovjeka jedne visokoobrazovne ustanove iznenađuje i vrijeđa osjećaje vjernika, a među njima su i studentice i studenti Fakulteta političkih znanosti koji pripadaju Katoličkoj Crkvi – ističe se u izjavi Tiskovnoga ureda HBK.
„Humanizam bez vjere u Boga je nehuman“ – središnji je naslov novoga broja Glasa Koncila (objavljenog s nadnevkom 3. veljače), koji je posvećen nedavno završenom 53. teološkom-pastoralnom tjednu. Objavljena je i zajednička izjava sudionika Tjedna o zdravstvenome odgoju, kao i detaljan izvještaj s predavanja dr. Tončija Matulića o navedenoj temi. „Ustav priznaje roditeljima dužnost odgoja, uzdržavanja i školovanja djece. Logično je onda da svi državni zakoni o odgoju, uzdržavanju i školovanju djece poštuju tu temeljnu ustavnu odredbu“ – istaknuo je, između ostalog, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Novi broj katoličkog tjednika donosi i izjavu s plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, također o uvođenju zdravstvenog odgoja u hrvatske škole. U svome komentaru glavni urednik analizira nedavno izrečenu čileansku izjavu predsjednika hrvatske Vlade. „Izjava da će Hrvatska biti 'jedna od najboljih država za business u Europi' – tipični je primjer hrvatskoga političkog futura kojim se bježi od sadašnjosti, od odgovornosti, pa i od stvarnoga zauzetog djelovanja“ – napisao je mons. Miklenić. Glas Koncila bavi se i prijedlogom Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (ZSIPRH), predstavljajući u cijelosti novu izjavu Komisije HBK-a „Iustitia et pax“, ali i promišljanja glavne tajnice LEADER mreže Hrvatske Bojane Markotić Krstinić kao i dr. Snježane Tolić s Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, koje upozoravaju kako bi praktične posljedice donošenja takvog zakona bile nepredvidive. Uz Dan posvećenoga života objavljen je intervju s predsjednikom Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica karmelićaninom o. Vinkom Mamićem. Osim svjedočenja redovničkih poziva i življenja u redovničkim zajednicama, o. Mamić odgovara i na aktualna društvena pitanja te govori o potrebi otvaranja još većeg broja katoličkih škola.
Križevačka eparhija, Crkva vlastitog prava (sui iuris) koja okuplja vjernike grkokatolike na području Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, proslavila je u srijedu, 30. siječnja, u katedrali Presvete Trojice u Križevcima svoje nebeske zaštitnike: sveta tri svetitelja, Ivana Zlatoustog, Bazilija Velikog i Grgura Bogoslova. Svečanu liturgiju sv. Ivana Zlatoustog predvodio je križevački biskup Nikola Kekić uz susluženje žumberačkog biskupskog vikara protojereja stavrofora Milana Vranešića, katedralnog župnika Mihajla Simunovića te svećenika istočnog i zapadnog obreda. Na liturgiju je pjevao Katedralni zor pod ravnanjem mo Ozrena Bogdanovića.