Papa Benedikt XVI. novim biskupima: Budite hrabri i blagi pred netolerantnim dogmama agnosticizma

Jutros, na svetkovinu Bogojavljenja, u bazilici svetoga Petra u Vatikanu papa je Benedikt XVI. zaredio četvoricu novih biskupa. Dvojica su iz talijanskih biskupija, jedan iz Nigerije, a jedan Nijemac, osobni tajnik Svetoga Oca. Dvojica su već imenovana nuncijima, jedan je imenovan tajnikom Kongregacije za katolički odgoj, a jedan je prefekt Papinskoga doma. Na misi ređenja Papa je govorio o današnjoj svetkovini i o značenju biskupa u Božjem narodu.
Mudraci s istoka za Crkvu koja vjeruje i moli znak su i navještaj goleme procesije koja se tijekom povijesti događa da narodi pod vodstvom zvijezde dođu do Betlehema i susretnu se s Bogom, istaknuo je Papa odmah na početku povezujući tako sva tri čitanja iz današnje liturgije riječi. Samo se božanstvo otkrilo jer i mudraci prepoznaju u djetetu i čovjeka i Boga pa se ujedno otkrila i sva dobrostivost Božja i ljubav njegova prema ljudima, objasnio je Sveti Otac, a potom istaknuo da slijedi običaj blaženoga Ivana Pavla Drugoga redeći na ovaj dan nove biskupe.
Upravo danas to ređenje ima posebno značenje kad promatramo biskupe kao Papine suradnike na ostvarenju jedinstva cijele Crkve u svoj njezinoj različitosti, ali i u zajedničkom hodu vjere prema Bogu. A ti ljudi s istoka bili su zahvaćeni zdravim nemirom da stignu do Onoga koji sav svijet drži i daje mu smisao. Oni su vjerojatno posjedovali i neko filozofsko znanje, nastavio je Papa i slijedom toga, tražili su konačni smisao i istinu svih stvari, njih samih i napokon temeljne istine o Bogu. Taj ih je nemir poticao da se dadu na put istaknuo je Benedikt XVI.
I biskupu ima temeljno zanimanje biti Bog jer će se samo tako moći zdušno zanimati i za ljude, ustvrdio je Papa tumačeći kako biskupu upravo ljudi i sve što se njih tiče imaju biti na srcu. No ovaj nemir mudraca da susretnu Boga otkriva nam i Božji nemir da se susretne sa svojim stvorom, čovjekom. Stoga i biskupa mora prožimati neprestani nemir za Bogom i čovjekom, a to znači da ima svoje misli uskladiti s Božjim mislima što je moguće uvijek molitvom koja je utemeljena na vjeri, pa se njome i učvršćuje da bi mogao ljude voditi k istoj radosnoj vjeri, nadi i ljubavi. Sveti je Otac molitvu nazvao stalnim nutarnjim hodočašćem vjere u želji za Bogom ili u nemiru za Bogom, ostavljajući sve drugorazredne nemire i brige ovoga svijeta, ali upravo zbog toga željni i nemirni za dobro bližnjih dok svi ne dospiju do Krista, objasnio je Benedikt XVI.
Potom je Papa opet progovorio o mudracima s istoka koji se nisu dali pokolebati ni onda kad im se svijet smijao, rugao, kad im je javno mišljenje bilo posve protivno. No za njih je potraga za istinom bila važnija od ruganja ovoga svijeta, što možemo uočiti i dan danas kad se biskupe i Crkvu promatra kao u raskoraku s vremenom i kad ljudi oslanjajući se samo na svoju mudrost ne prihvaćaju neku drugu, uzvišeniju, istaknuo je Papa te se posebno osvrnuo na današnji agnosticizam te kazao:
Danas se gotovo općenito nameće agnosticizam sa svojim dogmama i krajnje je netolerantan prema svemu što ga stavlja u pitanje i svemu što stavlja u pitanje njegove kriterije. S tim se posebno ima nositi biskup koji ima biti jak ali ne snagom sile nego jasnoćom kriterija naspram nasilja koje je danas modernije protiv kršćanske istine, ali i ljudskih kriterija zdrave naravi. Stog je Sveti Otac i naveo iz knjige mudrosti: da onaj koji se boji Gospodina nema straha ni pred čim, slično kao što je i Isus rekao da njegovi učenici idu u svijet kao ovce među vukove. Apostoli su bili prožeti tom snagom pa i onda kad su morali pretrpjeti bičeve radi imena Isusova. No oni ništa ne nameću nego nude, kao i Isus, za razliku od mnogih današnjih nametljivaca. Gore samo jednom željom da obznane Isusa Spasiteljem svih i da se svi nađu u radosti njegove ljubavi, istaknuo je Papa te zaključio:
Sveti Pavao svoje vjernike potiče da budu kao zvijezde ovom svijetu, tako pogotovu imaju biti biskupi kao voditelji na ispravnom životnom putu svojih vjernika da bi se svi ispunili darom Božje blizine i njegovom radošću, za što je biskupu potreban zdravi nemir, smjelost i poniznost vjere. I kao što je Marija mudracima pokazala Isusa, tako i biskupi imaju pokazivati put ljudima prema Isusu, zaključio je Benedikt XVI.