O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Pred zagrebačkom katedralom
okićeno je božićno drvce, a tom prigodom Službu Riječi predvodio je zagrebački pomoćni
biskup Ivan Šaško, istaknuvši kako drvce, naizgled samo jedno siromašno drvo, u trenutku
kićenja doživi svoje najveće bogatstvo – ljude koji na taj način pokazuju Božji ures
u svojim srcima. Ove godine kuglice su u obliku prepoznatljivog licitarskog srca.
U njima iščitavamo hrvatsku kulturu koja je građena na kršćanskoj ljubavi, a ono ujedno
upućuje na ljepotu okusa. U Božiću se susrećemo s Onim koji postaje kruhom, Kruhom
koji silazi s neba, euharistijskom hranom, da bismo mi mogli živjeti slatkoću Kristove
slobode, ali i slatkoću drveta križa koje nosi 'slatki teret' Kristove žrtve' – kazao
je biskup Šaško, pozvavši okupljene da u ovoj Godini vjere često mole Vjerovanje,
jer svaki pojedini 'vjerujem' postaje veliki 'vjerujemo' Crkve, te da u ovim danima
ne zaboravimo nikoga tko je od Crkve udaljen ili poljuljan u vjeri. Predsjednik
Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je božićnu čestitku predsjedniku Hrvatske
biskupske konferencije zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću i zagrebačkom nadbiskupu
kardinalu Josipu Bozaniću. Duhovna poruka Božića koju prihvaćaju svi kršćanski vjernici,
istovremeno je ljudska, etička poruka, koju mogu prihvatiti i svi građani Hrvatske,
bez obzira na njihovo vjersko i svjetonazorsko opredjeljenje. Želja mi je da i ove
godine poruka Božića posluži kao poticaj daljnjoj izgradnji sigurnijeg, pravednijeg
i solidarnijeg društva te boljega života za sve građane naše Domovine – piše u svojoj
čestitki predsjednik Republike. U sklopu predbožićnih pastoralnih programa požeški
biskup Antun Škvorčević pohodio je 20. prosinca požeški zatvor i ondje slavio Svetu
Misu, zajedno sa zatvorenicima iz ženskog i muškog zatvora. Biskup je zatvorenicima
u propovijedi rekao kako se među njima može čuti da u zatvoru ništa ne valja, a jednako
tako se na svim stranama čuje da u hrvatskome društvu ništa ne valja. Pitanje je,
zapravo, što je s našim srcem i savješću: jer ako u nama nije dobro, mračno je sve
oko nas. Božja Riječ je moćna unijeti svjetlo i bistrinu u dubinu našega bića kojima
možemo prepoznati ljepotu postojanja, unatoč teškoćama i zlu koje nas okružuje – poručio
je biskup. Kazao je nadalje kako je čovjek po naravi religiozan, jer mu je upisano
u srce da nije stvoren za prolaznost, neuspjeh i smrt te se on trajno nastoji osloboditi
uvjetovanosti, ovisnosti, ugroženosti, a taj pokušaj možemo nazvati religijom. Za
razliku od religije, koja ima svoje polazište odozdo, vjera polazi odozgor i odgovor
je na Božju inicijativu kojom On prilazi čovjeku, priopćuje mu svoj naum, i poziva
na suradnju u njegovu ostvarenju. Marija je uzor vjernica, koja je svojim suradničkim
odgovorom na Božju inicijativu omogućila rođenje Sina Božjega u tijelu, da On u našu
ranjenost zlom, prolaznost i smrtnost unese snagu Božje ljubavi, jače od zla, grijeha
i smrti – poručio je biskup Škvorčević, pozvavši zatvorenike da u Godini vjere promisle
o najtežim egzistencijalnim pitanjima te uvide da samo u Isusu Kristu mogu pronaći
istinsku slobodu koju im ni zatvor ne može oduzeti. Povodom upita o informativnim
lecima o zdravstvenome odgoju, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije uputio je 22.
prosinca priopćenje koje prenosimo u cijelosti: „Vršeći svoju zadaću brige o dobru
svojih vjernika, ali i o dobru svakog čovjeka, Crkva ima dužnost i pravo koristiti
se sredstvima informiranja i distribucije informacija. Slijedom tog prava, sa željom
da o važnim informacijama informira što veći broj vjernika, letak s informacijama
o zdravstvenom odgoju distribuira se na više mjesta. Napominjemo da smo spremni dostaviti
spomenuti letak svima koji su zainteresirani da se prošire te informacije kao što
je to već učinjeno u nekim trgovinama i kioscima. Crkva je uvijek otvorena za dijalog
kako bi se o važnim temama za društvo, a što uvođenje zdravstvenog odgoja jest, progovorilo
sa svih strana i u konačnici donijeli oni zaključci koji će donijeti najviše dobro
kako pojedincu tako i društvu u cjelini.“ Biskup banjolučki i predsjednik Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine Franjo Komarica susreo se 20. prosinca u Zagrebu
s predstojnicom Državnog ureda Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Darijom Krstičević. Biskup je tom prigodom govorio o aktualnom stanju hrvatske populacije
na području njegove biskupije, posvjedočio želju prognanika da se vrate u župe Banjolučke
biskupije te izvijestio o svojim razgovorima s predstavnicima političkoga života u
BiH i u inozemstvu. Krstičević je zahvalila biskupu Komarici „za sav dosadašnji dragocjeni
rad Katoličke Crkve oko pomaganja hrvatskom narodu, ali i mnogim drugim ljudima na
području Banjolučke biskupije“, kao i za dragocjene informacije koje joj je dao. Obećala
je da će doći u Banju Luku „čim prije bude moguće“ te da će – u duhu stava predsjednika
i Vlade – nastojati osobitu pozornost poklanjati Hrvatima u BiH, osobito u entitetu
Republike Srpske.