O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Božić je blagdan za
sve ljude, za cijelo čovječanstvo, a za nas kršćane događaj spasenja u kojemu se preporađamo,
ponovno oživljujemo u ljubavi, slaveći Boga koji se rađa, da bi bio vidljiv i blizak,
a da bismo se mi približili i Bogu i sebi i drugim ljudima – piše zagrebački nadbiskup
u svojoj božićnoj poruci, koja je jučer u Zagrebu predstavljena medijskim djelatnicima.
Kardinal u ovogodišnjoj božićnoj poruci podsjeća kako je na kršćanskome antropološkom
temelju građena kultura širokih obzora i dosega, kultura koja se prepoznaje i u biću
hrvatskoga naroda i nacije. Ta kultura polazi od temeljnih odrednica ljudskosti, od
čovjekove usađene čežnje za beskonačnim i vječnim; od stvorenoga i prolaznoga, ali
i od otvorenosti prema onomu što nadilazi zemaljsku konačnost. Upravo je Božić odgovor
na ljudska traženja koja čovjek ne može ispuniti sam. Bog dolazi k čovjeku i potvrđuje
da sve stvoreno upućuje na Njegovu prisutnost, te da ljudska čežnja nije isprazna.
Bilo je različitih pokušaja tijekom povijesti – piše nadalje kardinal – koji su osporavali
kršćansku antropologiju: od onih koji su živjeli kao krivovjerja u krilu Crkve, do
onih koji su raznim ideologijama izvana pokušali ponuditi drukčiju sliku o čovjeku,
namećući je i samim kršćanima. Posebno je bilo bolno za kulture i civilizacije nametanje
protuljudskih tumačenja koja su postala političkim diktaturama i ideološkim totalitarizmima.
A oni su redovito bili provlačeni kroz odgojni i obrazovni sustav nekoga društva,
preodgajajući djecu i mlade, zabranjujući slobodu izbora i ne dopuštajući iskrenost
i poštenje u iznošenju argumenata, kako onih koje zovemo znanstvenima, tako i onih
koji pripadaju drugim izvorima i drukčijoj vrsti spoznaje, sadržanih u religiji i
kulturi, a najčešće izražavanih umjetnošću. Za nas kršćane svi oni imaju svoj izvor
i uvir u Bogu i, ako ih se dosljedno primjenjuje i njima koristi, ne mogu biti u suprotnosti.
Upravo zbog toga nije nimalo bezazleno što se u posljednje vrijeme svom silinom u
hrvatski školski sustav želi nametnuti sadržaje koji pokazuju značajke antropoloških
otklona od judeokršćanskih, ali i širih religijskih polazišta. Na više smo načina
i dosad upozoravali na štetnost takvih poteza vlasti za hrvatsku kulturu i hrvatsko
društvo, jer oni u sebi kriju metodu koja se ne osvrće na primjereno postupanje u
traženju općega dobra, na ulogu roditelja, na odgovornost i slobodu u odabiru programa.
Ta metoda ne poštuje vjersku slobodu zagarantiranu ustavnim i međunarodnim aktima.
Iz otajstva Utjelovljenja, iz smisla Božića, izrasta i naša vjernička odgovornost
i nužnost zauzimanja za dobro čovjeka i cijeloga društva. Isusovo Rođenje objavljuje
nam da nas se tiče čovjek; da je briga za čovjeka duboko vezana uz ispovijedanje naše
vjere. A, ako je negdje čovjek u pitanju, onda je to svakako u odgoju i obrazovanju.
Svatko tko nosi odgovornost za druge, a posebno za narod, ne može se skrivati iza
površnih slogana koji zvuče privlačno, a zapravo su samo jeka praznine. I politička
vlast koja, zanemarujući temeljne antropološke istine, pokušava riješiti društvene
probleme, neophodno će dovesti do razaranja čovjeka i nesreće za Hrvatsku – piše zagrebački
nadbiskup. Vjera u Isusa Krista je i snaga i kompas i mjera svemu što susrećemo,
zbog toga što smo u susretu s Kristom susreli cjelinu otajstva života. Nema ničega
što je bilo i ničega što će biti, što nije sadržano u Riječi po kojoj sve postade
(usp. Iv 1, 3). U tome je naša sigurnost. Mi nemamo neki svoj nauk ili ideologiju,
nego samo susret s Njim. Draga braćo i sestre, svima želim čestitati Radosnu vijest
Božića, u kojoj se može živjeti u svim životnim okolnostima i neprilikama. Hrvatski
je narod to uvijek pokazivao. Molim da se od te istine ne udaljavamo i da pokazujemo
ponos što vjerujemo u Boga Isusa Krista koji nas odgaja da uvijek očitujemo svoju
ljudskost, prožetu božanskom ljubavlju, sposobni drugima donositi radost. Hrvatski
je Božić, bez obzira kako bilo teško, uvijek bio radostan događaj jer su ga slavili
kršćani ispunjeni vjerom. Takav vam Božić želim - čestit, vjernički. A s takvim Božićem
svaka je godina nova. Započnimo je u toj novosti – poručio je zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić u svojoj poruci o ovogodišnjoj svetkovini Kristova Rođenja! Bez
detaljnijih analiza može se ustvrditi da popis pučanstva u Hrvatskoj iz 2011. godine
u odnosu na vjeroispovijest nije donio ništa spektakularno, ali je u svakom slučaju
znakovit. Uspoređujući ga s onim iz 2001. godine pokazuje određenu konstantu i trend
– istaknuo je u izjavi za IKA-u prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre za
socijalni nauk Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, komentirajući
rezultate popisa stanovništva iz 2011. godine. Konstanta se odnosi na činjenicu da
se nije značajnije smanjio broj katolika što su mnogi, i ne samo Katoličkoj Crkvi
neskloni mediji, političari i određene civilne udruge, očekivali. Treba napomenuti
odnosno prisjetiti se da su neposredno prije i za vrijeme popisa određene udruge vodile
organiziranu kampanju da se vjernici ne izjašnjavaju kao katolici odnosno pripadnici
Katoličke Crkve. Konstanta se odnosi i na pravoslavce i protestante. Međutim, o činjenici
da se 86,28 % Hrvata i hrvatskih građana izjašnjava katolicima te oko 5% pravoslavcima
i drugim kršćanima kao i 1,47% muslimanima moraju više nego u posljednje vrijeme voditi
računa političke vlasti i svi oni čimbenici javnoga života koji sve češće donose zakone
koji se protive vrijednosnom i vjerskom uvjerenju preko 92% hrvatskih građana – zaključio
je prof. dr. sc. Stjepan Baloban, komentirajući rezultate popisa stanovništva Republike
Hrvatske iz 2011. godine.