Papa primio u audijenciju članove Međunarodnoga teološkog povjerenstva

Vjerno služeći istini vjere, teolozi mogu sudjelovati u evangelizatorskom poslanju Crkve – istaknuo je Benedikt XVI. govoreći članovima Međunarodnoga teološkog povjerenstva, koje je prije podne primio u audijenciju. Papa je istaknuo da vjernički osjećaj vjere ne može biti u protuslovlju s crkvenim učiteljstvom, a potom je ustvrdio da se nasilje ne može pravdavati imenom Božjim.
Govoreći teolozima Sveti se Otac usredotočio na bit teologije, na – kako je rekao - genetski kod teologije, ističući da se teologija ne treba brkati s vjerskim znanostima, jer je i konfesionalna i razumna, a potaknuo je teologe da budu pozorni na vjernički osjećaj vjere (sensus fidelium). Taj je dar neka vrsta nadnaravnog instinkta koji je po svojoj naravi povezan s predmetom vjere. On je mjerilo prosudbe je li neka istina pripada živom pologu apostolske predaje – istaknuo je Benedikt XVI. dodajući:
A ipak je važno odrediti mjerila koja omogućuju razlikovati istinski vjernički osjećaj od njegovih krivotvorina. Vjernički osjećaj vjere nije neka vrsta crkvenoga javnoga mnijenja, niti ga se može rabiti da se osporava nauk učiteljstva, jer se vjernički osjećaj u vjerniku može ispravno razvijati jedino ako vjernik u potpunosti sudjeluje u životu Crkve, a to zahtijeva odgovorno prihvaćanje crkvenoga učiteljstva – ustvrdio je Benedikt XVI.
Taj se vjernički osjećaj vjere snažno protivi predrasudi da su religije po svojoj naravi izvor nasilja, naročito jednobožačke, jer zastupaju postojanje opće istine. Neki smatraju – primijetio je Sveti Otac – da politeizam vrijednosti može jamčiti snošljivost i građanski mir, i da stoga odgovara duhu demokratskog pluralističkog društva.
To nije istina – nastavio je Papa – jer Gospodin je potvrđujući prvotnost ljubavi odlučno odbacio svaki oblik mržnje i nasilja. Ako je kroz povijest i bilo oblika nasilja u ime Božje, to se ne može pripisati monoteizmu, nego povijesnim uzrocima, uglavnom ljudskim grješkama – istaknuo je Benedikt XVI.
Štoviše – dodao je Papa – zaboravljanje Boga uranja ljudska društva u oblik relativizma iz kojeg se neizbježno rađa nasilje. Kada se svima niječe mogućnost da se pozivaju na objektivnu istinu, onda je dijalog nemoguć a nasilje, javno ili podmuklo, biva pravilo ljudskih odnosa. Bez otvaranja nadnaravnomu, što omogućuje odgovore na upite o smislu života i o moralnom življenju, čovjek ne može ispravno djelovati niti biti mirotvorac – ustvrdio je Sveti Otac.
Ako dakle trganje ljudskog odnosa s Bogom „po sebi unosi veliki nesklad u međuljudske odnose“, onda je s Bogom pomirba po Kristu, našem miru, temeljni izvor jedinstva i bratstva – zaključio je Benedikt XVI., a potom zamolio Djevicu Mariju, uzor slušanja i meditiranja Riječi Božje, da teolozima izmoli Božju milost da mogu radosno služiti shvaćanju vjere na dobrobit svekolike Crkve.