Papa primio u audijenciju sudionike plenarne skuštine 'Iustitia et Pax'
Radnik se danas često smatra „manjim dobrom“, jednostavnim izvorom u produktivnom
sklopu koji je iznad i prijeti obitelji: moraju mu se vratiti prava i dostojanstvo
– rekao je Sveti Otac sudionicima na plenarnoj skupštini Papinskoga vijeća Iustitia
et Pax, koja se održava pod geslom 'Politička vlast i opća sudbenost', koje je prije
podne primio u audijenciju. Socijalni je nauk Crkve sastavnica crkvenoga poslanja
– ustvrdio je Papa te podsjetio na encikliku Ivana Pavla II. Centesimus Annus, ističući
da nas prihvaćanje Krista i evanđelja čini nositeljima viđenja čovjeka, njegova dostojanstva,
njegove slobode i razumnosti, koje je označeno transcendencijom, u vodoravnom i uspravnom
smislu. Papa je dodao da pravâ i dužnosti u prvom redu ovise o naravnom moralnom zakonu,
koji je Bog upisao u savjest svake osobe, u konačnici ovise o istini o čovjeku i društvu
– istaknuo je Benedikt XVI. Podsjećajući na učinjene napretke u obrani ljudskih
prava, ustvrdio je da je današnja kultura prožeta utilitarističkim individualizmom
i tehnokratskim ekonomizmom i da teži podcjenjivanju osobe. Premda je uronjen u beskonačnu
mrežu odnosa i komunikacija, današnji čovjek paradoksalno izgleda osamljen, jer je
ravnodušan prema ustavnom odnosu svojega bića, koji je korijen svih odnosa, odnosno
prema Bogu. Na čovjeka se danas gleda isključivo s biološkog motrišta, kao na ljudski
kapital, vrelo, odnosno dio proizvodnog i financijskog ustroja koji ga nadmašuje –
ustvrdio je Benedikt XVI. Prema kršćanstvu – dodao je Sveti Otac – rad je temeljno
dobro za čovjeka, za njegovu socijalizaciju, za osnivanje obitelji i prinos općem
dobru i miru. Upravo stoga, posao je za sve uvijek primaran, pa i u razdoblju gospodarske
krize – istaknuo je Sveti Otac. Papa se osvrnuo na novu evangelizaciju društvenih
odnosa iz koje se rađa novi humanizam koji pomaže da se sruše moderni idoli, zamjenjujući
individualizam i konsumizam s kulturom bratstva i besplatnosti, sa solidarnom ljubavlju.
Iz ljubavi prema općem dobru, papa je Ivan XXIII. prizivao ustanovljenje vlasti za
njegovo ostvarenje. Nije zadaća Crkve predlagati, s pravnog i političkog gledišta,
stvarni ustroj nekog takvog međunarodnoga uređenja, ali ona odgovornima nudi načela
za promišljanje, prosudbena mjerila i praktične smjernice za jamstvo antropološkog
i etičkoga ustroja za opće dobro. Papa dakle ne predlaže neku „super vlast zgusnutu
u ruke nekolicine, koja bi upravljala svim narodima, izrabljujući najslabije. Svaka
se vlast u prvom redu ima shvaćati kao moralna snaga, sposobnost razumnoga utjecaja,
prihvaćena od svih a ograničena nadležnostima i pravom – zaključio je Benedikt XVI.