Nedjeljni nagovor Svetoga Oca 2. prosinca 2012. god.

Danas Crkva započinje novu liturgijsku godinu, taj je hod još više obogaćen Godinom vjere, pedeset godina nakon otvaranja II. vatikanskog sabora. Prvo je razdoblje liturgijske godine Došašće, koje prema Rimskom obredu traje četiri tjedna koja prethode Gospodinovu rođenju, odnosno utjelovljenju – kazao je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na značenje riječi 'došašće'.
Riječ došašće označava dolazak ili prisutnost. U drevna je vremena označavala posjet kralja ili cara u neku pokrajinu; u kršćanksom se govoru odnosi na Božji dolazak, na njegovu prisutnost u svijetu, to otajstvo posvema zahvaća kozmos i povijest, a vrhunci su mu u prvom i drugom dolasku Isusa Krista, prvi je utjelovljenje, a drugi je slavni dolazak na svršetku vremena – objasnio je Sveti Otac dodajući:
Vremenski su udaljeni ta dva trenutka, a nije nam objavljeno koliko, a zapravo se dodiruju, jer je Isus svojom smrću i uskrsnućem već preobrazio čovjeka i kozmos, a to je konačni cilj stvaranja. Prije svršetka, svi se njegovi neprijatelji trebaju položiti pod njegove noge. Taj božanski spasiteljski plan, koji je uvijek u tijeku, zahtijeva neprestano i slobodno ljudsko prihvaćanje i suradnju. A Crkva, koja je poput zaručnice Božjega Jaganjca, raspetoga i uskrsloga, živi uronjena u sjećanje svojega Gospodina očekujući njegov povratak. Njezino je iščekivanje prožeto budnom i djelotvornom nadom – istaknuo je Benedikt XVI.
Na to nas podsjeća današnja riječ Božja, koja nam veli kako imamo živjeti da budemo spremni za Gospodinov dolazak. U Lukinu evanđelju Gospodin veli učenicima: Pazite da vam srca ne otvrdnu od razuzdanosti, pijanstva i tjeskobnih briga za život ... Bdijte i molite svaki čas (usp. Lk 21, 34.36). Molitva, dakle, i budnost. A apostol Pavao dodaje poziv: na rast i obilovanje u ljubavi jedan prema drugomu i prema svima, 'da tako utvrdi vaša besprijekorna srca u svetosti' (usp. 1 Sol 3, 12-13) – objasnio je Sveti Otac.
U poremećajima svijeta, ili u pustinjama ravnodušnosti i materijalizma, kršćani od Boga prihvaćaju spasenje i svjedoče ga drukčijim načinom življenja, poput grada sagrađenog na brdu. U one dane – proriče Jeremija – Jeruzalem će živjeti spokojno, i zvat će se Gospodin, Pravda naša (33, 16). Zajednica vjernika znak je Božje ljubavi, njegove pravednosti koja je već prisutna u povijesti ali koja se još nije posvema ispunila, i stoga je uvijek valja iščekivati, neumorno i odvažno tražiti – kazao je Papa.
Slušanjem Boga, željom da čini volju Božju, radosnim služenjem bližnjemu Blažena Djevica Marija posvema utjelovljuje duh došašća. Prepustimo se da nas ona vodi, da nas Bog koji dolazi ne zatekne zatvorene ili rastresene, nego da u svakome od nas može raširiti malo svojega kraljevstva ljubavi, pravednosti i mira – zaključio je Benedikt XVI., dodajući:
Danas je u Kottaru, u Indiji, proglašen blaženim Devasahayam Pillai, koji je živio u 18. stoljeću i preminuo mučeničkom smrću. Ujedinimo se s radošću Crkve u Indiji i molimo da novi blaženik podupre vjeru kršćana u toj velikoj i plemenitoj zemlji. Osim toga, Papa je podsjetio da se sutra obilježava Međunarodni dan pravâ osoba s invaliditetom.
Svaka je osoba uvijek, unatoč svojim fizičkim i psihičkim ograničenjima, ma koliko bila velika, neprocjenjiva vrijednost, i takvom se ima smatrati. Potičem crkvene zajednice da budu pozorne i gostoljubive prema toj braći i sestrama. Potičem i zakonodavce i upravitelje da štite osobe s invaliditetom te da promiču njihovo cjelovito sudjelovanje u društvenom životu – kazao je Papa te svima zaželio dobru nedjelju i ugodno Došašće.