U Rimu održan skup o dušobrižništvu selilaca

„Pastoral zajedništva za obnovljenu evangelizaciju“, tema je dvodnevnoga skupa održanoga od 28. do 30. studenog u Rimu, na kojemu se okupilo oko 40 izaslanika, biskupa i nacionalnih ravnatelja zaduženih za dušobrižništvo selilaca Vijeća europskih biskupskih konferencija. Zaključno je izlaganje održao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, te tom prigodom istaknuo da je upravo stil 'zajedništva' poseban prinos koji Crkva može dati u teškom postupku prihvata i integracije selilaca u raznim europskim zemljama, a ponajviše u vrijeme gospodarske recesije. Važan je to postupak na kojemu Crkva ima raditi kao što imaju raditi i druge organizacije, političke i društvene – istaknuo je kardinal Bozanić.
Skup je – kako je izvijestila agencija Sir – potaknulo Vijeće europskih biskupskih konferencija, a na njemu su sudionici razgovarali o zauzimanju Crkve u Europi za pomoć, ne samo doseljenicima, nego i iseljenicima koji odlaze iz neke zemlje. Iz svega je – kako je primijetio biskup iz Reykjavika, msgr. Pierre Burcher – proizišla slika Crkve koja je uz posljednje, uz najsiromašnije, koji su često selioci. Posebnu su pozornost privukli problemi europskih zemalja pogođenih gospodarskom recesijom, poput Portugala, u kojemu je zabilježeno 5 milijuna „registriranih“ osoba koje su otišle u inozemstvo, a kojima valja pridodati oko 2 milijuna osoba koje su „neregistrirano“ napustile zemlju.
Dok je '90-ih godina prošloga stoljeća Portugal primao doseljenike koji su dolazili ponajviše iz zemalja s područja bivšega Sovjetskog Saveza, od 2005. godine, s krizom koja je zahvatila Portugal, ta je zemlja ponovno postala zemlja iseljeništva – napomenuo je pater Francisco Sales Diniz, predstavnik Biskupskoga povjerenstva za selilaštvo. Pater Giovanni Peragine, predsjednik Unije europskih konferencija viših redovničkih poglavara i misionar u Albaniji, istaknuo je pak probleme onih koji ostaju u domovini, odnosno obitelji koju iseljenik napušta kako bi potražio posao i bolje uvjete za život. Potrebno je stoga misliti i na prikladnu službu za one koji ostaju u zemlji, u teškim i nesigurnim prilikama.
O stanju je u Španjolskoj govorio pater José Luis Pinilla, ravnatelj tajništva biskupskoga povjerenstva za selilaštvo, te napomenuo da ta zemlja, s pet i pol milijuna stranaca, odnosno 14% ukupnoga stanovništva, prolazi vrlo tešku gospodarsku krizu. Nema pojave ksenofobije, ali imamo biti pozorni – rekao je pater Pinilla. Recesija i kriza, naime, uništavaju glavne temelje integracije, te šire pojave marginalizacije, također uz probleme nezakonitosti.
Selilaštvo u Europi osjeća i posljedice sukoba u zemljama takozvanoga „arapskog proljeća“ – istaknuo je malteški predstavnik msgr. Alfred Vella. I Malta se teško suočava sa stanjem, s više od 15.000 doseljenika, što je za taj mali otok prilično veliki broj. A doseljavanje, koje je do prije nekoliko godina za Maltu bila prolazna pojava, sada je, nakon arapskoga proljeća, Gadafijeva pada i rata u Siriji, postala stalna – napomenuo je msgr. Vella.