Opća audijencija 21. studenog 2012. god.

Na općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. Sveti je Otac nastavio katehezu o Godini vjere, pozivajući na otkrivanje velike radosti u vjeri i zanosa u naviještanju vjerskih istina. Te istine – kako je rekao – nisu jednostavna poruka o Bogu, one zapravo izriču zbilju Božjega susreta s ljudima, spasonosnog i oslobađajućeg, koji ostvaruje najdublje težnje ljudskog bića, njegove vapaje za mirom, bratstvom i ljubavlju. Po vjeri otkrivamo da susret s Bogom vrjednuje, usavršava i uzdiže sve istinito, dobro i lijepo u čovjeku. U susretu se Bog objavljuje i čovjeka osposobljava da ga upozna, čovjek spoznaje tko je Bog i tko je on, upoznaje svoje počelo, svoju sudbinu, veličinu i dostojanstvo ljudskoga života – ustvrdio je Benedikt XVI.
Vjera omogućuje istinsku spoznaju Boga, prožima cjelovitu ljudsku osobu a životu daje ukus, istinsku radost življenja, očituje se u sebedarju pobjeđujući samoću. Upravo stoga vjera je životni i ne samo razumski čin. Po vjeri spoznajemo da je Bog ljubav koja omogućuje spoznaju cjelokupne stvarnosti. Spoznaja Boga je dakle iskustvo vjere koje obuhvaća intelektualni i moralni hod. Ispunjeni prisutnošću Isusova duha, nadilazimo obzore svojih egoizama i otvaramo se istinskim životnim vrijednostima – objasnio je Sveti Otac dodajući:
Želio bih danas govoriti o razumnosti vjere. Katolička je tradicija od samih početaka odbacila fideizam, volju da se vjeruje protiv svake razumnosti. 'Vjerujem jer je to apsurdno', taj se izrijek ne priliči katoličkoj vjeri jer Bog uistinu nije apsurd, nego otajstvo. Otajstvo nije nerazumno, nego obiluje smislom, značenjem i istinom – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući da se sunčevo svjetlo ne vidi ako se izravno gleda u sunce, ali to ne znači da sunce ne sja. Vjera nam omogućuje gledati u 'sunce' Božje, jer prihvaća njegovu objavu u povijesti, tako reći prima svekoliki sjaj otajstva Božjega, priznajući veliko čudo: Bog se približio čovjeku, ponudio se ljudskoj spoznaji, izišao ususret ograničenom ljudskom razumu, prosvjetljujući ga svojom milošću otvara mu nove beskonačne obzore. Stoga je vjera poticaj na trajno traženje – kazao je Benedikt XVI.
Lažna je predrasuda nekih modernih mislilaca da vjerske dogme sputavaju ljudski razum. Istinito je upravo suprotno, kako su to očitovali veliki učitelji katoličke tradicije (...) Razum i vjera pred božanskom objavom nisu u međusobnoj oprečnosti, nego su uvjeti za shvaćanje smisla, istinske poruke, za približavanje pragu otajstva – ustvrdio je Benedikt XVI.
Katolička je vjera dakle razumna i gaji pouzdanje u ljudski razum – istaknuo je Benedikt XVI. navodeći najpoznatije tvrdnje nekih kršćanskih mislitelja, od svetoga Pavla do blaženoga Ivana Pavla II., a ističući svetoga Augustina osvrnuo se na odnos između vjere i znanosti. I znanost treba tražiti istine za dobrobit čovječanstva, koje su u službi života i zdravlja – primijetio je Sveti Otac dodajući:
Važna su istraživanja da se otkriju tajne našega planeta i svemira, ali pri tomu valja imati svijest da je čovjek vrhunac stvorenoga i da mu je sve stvoreno povjereno da ga čuva i učini udobnim, a ne da ga nerazumno koristi. Ako je istinito življena vjera, ne neće se sukobljavati sa znanošću nego s njom surađivati, nudeći osnovna mjerila za promidžbu dobra svih, zahtijevajući da znanosti odustanu od onih pokušaja koji mogu – suprotno Božjem planu – proizvesti učinke štetne za samoga čovjeka – upozorio je Benedikt XVI.
To je još jedan dokaz da je vjera razumna – nastavio je Papa, jer znanost smatra dragocjenom saveznicom da se shvati Božji plan u svemiru, vjera omogućuje znanstvenom napretku da se uvijek ostvaruje za dobro i istinu o čovjeku, ostajući vjerna Božjem planu: Bez Boga se i čovjek gubi. To uvijek potvrđuju svjedočanstva svih koji su nam prethodili i koji su svoj život posvetili evanđelju. Razumno je vjerovati, u pitanju je naš život. Isplati se žrtvovati za Krista, samo On ispunja želje za istinom i dobrom, ukorijenjene u duhu svakog čovjeka – istaknuo je Benedikt XVI.
Na karaju audijencije, sažimajući katehezu na raznim jezicima, Papa je podsjetio na svetkovinu Krista Kralja svemira, potičući mlade, bolesne i nove bračne parove da im središte života bude Isus, od kojeg mogu primiti hrabrost u svakodnevnim odlukama, pomoć u shvaćanju otkupiteljske vrijednosti patnje, življene u jedinstvu s Njim i potporu u prepoznavanju Gospodinove prisutnosti u bračnom hodu, kako bi mogli sudjelovati u izgradnji njegova kraljevstva ljubavi i mira – zaključio je Benedikt XVI., a potom je na raznim jezicima pozdravio hodočasnike. Na hrvatskom jeziku pozdravio je riječima: Radosno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito članove Kulturno umjetničkog društva „Okićka Trešnja" iz Stankova kao i članove Zajednice Krvi Kristove. Krist Kralj, čiji dolazak u vjeri i nadi s radošću iščekujemo, neka čuva i blagoslovi vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!Sveti je Otac na današnjoj općoj audijenciji uputio apel za zaustavljanje nasilja na Srednjem Istoku. Velikom zabrinutošću pratim sve veće nasilje među Izraelcima i Palestincima u Pojasu Gaze – rekao je Papa. Uz molitve za žrtve i one koji trpe, osjećam dužnošću još jednom istaknuti da mržnja i nasilje nisu rješenje problema. Osim toga, - dodao je – ohrabrujem pothvate i nastojanja svih onih koji se trude postići primirje i potaknuti pregovore. Potičem također vlasti obiju strana da donesu hrabre odluke u korist mira, te da prekinu sukob koji se negativno odražava na cijelu Srednjeistočnu regiju, izmučenu brojnim sukobima, i potrebitu mira i pomirenja – rekao je na kraju Sveti Otac.