Crkva je promicateljica istinske modernosti, u kojoj je budućnost čovjeka u otvaranju
Bogu, za sve je moguća nada – ustvrdio je nadbiskup Gerhard Ludwig Müller, pročelnik
Zbora za nauk vjere, govoreći u subotu, 10. listopada, na Međunarodnom kongresu o
metafizici, upriličenom u Rimu pod pokroviteljstvom Zaklade Idente. I danas je
vjera više no ikad moderna i otvara nadi nasuprot pesimizmu onih koji niječu „da se
Bog može spoznati preko Objave“. Predsjednik je Zbora za nauk vjere jasno rekao da
se optimizam kršćanskog viđenja svijeta i čovjeka suprotstavlja pseudo-znanstvenom
svjetonazoru novoga ateizma, koji se u naše doba promiče kao misaoni program za cijelo
čovječanstvo. Odatle neljudskost i nesnošljivost toga nihilističkog viđenja skrivanog
iza filantropije i humanitarnog morala, jer ako netko vjeruje u opstojnost osobnoga
Boga, nema pravo na očitovanje mišljenja jer je zaražen božanskim virusom koji valja
izolirati, pa ni na fizičku opstojnost, stoga ga se ima smatrati nametnikom – objasnio
je nadbiskup Müller. Unatoč tomu – primijetio je nadbiskup – sve su brojniji oni
koji novom oštroumnošću postavljaju najosnovnije upite: što je čovjek? Koji je smisao
boli, smrti; ti upiti ustraju unatoč svakom napretku. Koliko vrijede vrlo skupo plaćena
postignuća? Što čovjek pridonosi društvu, i što ima očekivati od društva? Što će biti
nakon ovozemnog života? Ti upiti ne napuštaju čovjeka – ustvrdio je nadbiskup. Činjenica
je da je ljudski vijek kratak, a što više prolaze njegovi dani, sve se više kratkoća
života zamjećuje kao životni izazov. Stoga valja iskoristi dragocjeno vrijeme da se
osoba trgne iz sna ideologije o samoostvarenju, da čovjek može sebe usrećiti – ustvrdio
je pročelnik Zbora. Zaista – nastavio je nadbiskup – čovjek se samo u svjetlu Božjem
prepoznaje kao osoba: u svojem traženju istine, u svojoj težnji prema dobru samo u
Bogu nalazi mir. Jedino u Bogu „u obliku ljubavi“ ostvaruje svoju punu slobodu. Oblik
se ljudske slobode ne ostvaruje dakle u opiranju Bogu, kao što tvrdi borbeni ateizam,
nego na temelju savršene duhovne slobode Božje. Veličajući Boga veliča se i čovjeka,
čovjeku može doći spas jedino od Boga, koji slobodno nudi svoju milost – zaključio
je pročelnik Zbora za nauk vjere.