Na današnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra, na kojoj je sa svojim duhovnim
pastirima sudjelovao i oko šest tisuća Hrvata, Sveti je Otac nastavio niz kateheza
o Godini vjere. Danas je naime govorio o ljudskoj čežnji za Bogom, rekavši da je vrlo
znakovito to što i Katekizam Katoličke Crkve započinje sljedećom tvrdnjom: „Čežnja
za Bogom upisana je čovjeku u srce, jer je od Boga i za Boga stvoren. Bog nikad ne
prestaje čovjeka privlačiti k sebi. Samo će u Bogu čovjek pronaći istinu i blaženstvo
za čime neprestano traga“ – istaknuo je Benedikt XVI. Govoreći o današnjim kulturološkim
kontekstima, naročito u sekulariziranom zapadnom društvu, Papa je rekao da bi spomenuta
tvrdnja mogla izgledati kao provokacija, jer bi mnogi naši suvremenici mogli ustvrditi
da ne osjećaju čežnju za Bogom. No unatoč tomu, čežnja za Bogom nije sasvim iščeznula,
ona se na razne načine očituje u ljudskom srcu. Ljudska želja uvijek teži određenim
dobrima, koja često nisu duhovna, a uvijek je prati upit o istinskom dobru i mora
se sučeljavati s nečim što je različito od nje, nešto što čovjek ne može postići i
što mora priznati – kazao je Papa pitajući se: Što uistinu može zasititi ljudsku želju? Podsjetivši
da je u prvoj enciklici 'Ljubav u istini' nastojao analizirati dinamizam u iskustvu
ljudske ljubavi, a on se u suvremenom društvu zamjećuje kao ekstaza, izlazak iz sebe,
kada čovjek osjeća da ga obuzima želja koja ga nadilazi. Po ljubavi muškarac i žena
na novi način kušaju veličinu i ljepotu života i stvarnosti. Ako to nije varka, ako
se kroz željeno dobro drugoga ostvaruje i moje dobro onda valja služiti dobru drugoga
sve do osobnoga nijekanja. Ta se dakle ekstaza zbiva u trajnom izlaženju iz sebe u
slobodno darivanje, u ponovno nalaženje samoga sebe, u konačnici u otkrivanje Boga
– kazao je Papa dodajući: Postupno produbljivanje spoznaje o ljudskoj ljubavi dovest
će do otajstva koje ta ljubav predstavlja; ni voljena osoba ne može ispuniti želju
koja stoluje u ljudskom srcu, dapače što je iskrenija ljubav prema drugome sve je
dublji upit o njezinu izvoru i smislu, o mogućnosti da traje vječno. Ljudsko iskustvo
o ljubavi ima u sebi dinamizam koji nadilazi samo iskustvo, iskustveno dobro potiče
izlaženje iz sebe i vodi u susret s otajstvom koje obavija cijeli život – ustvrdio
je Papa rekavši da se slično može reći i za druga ljudska iskustva poput prijateljstva,
ljepote, ljubavi prema znanosti i tako redom. Svako dobro koje čovjek iskusi teži
prema otajstvu koje obavija ljudski život, a svaka je želja u ljudskom srcu odjek
temeljne želje koja se u potpunosti nikada ne može zadovoljiti. U toj dubokoj želji
ima nešto zagonetno, ne može se izravno doći do vjere. U konačnici čovjek može dobro
spoznati to što ne može zadovoljiti njegovu želju, ali ne može zamisliti ili opisati
to što ga može usrećiti, a za čim u dubini svojega srca teži – primijetio je Sveti
Otac dodajući. Boga se ne može spoznati oslanjajući se samo na ljudsku čežnju.
Glede toga čovjek se nalazi pred otajstvom: čovjek je tražitelj Apsolutnoga, tražitelj
s malim i nesigurnim koracima. No ipak je dosta znakovito iskustvo „nemirna srca“,
kako veli sveti Augustin. Ono nam svjedoči da je čovjek u dubini srca religiozno biće.
S Pascalom možemo, dakle, reći da čovjek beskonačno nadmašuje čovjeka. Oči vide predmete
osvijetljene svjetlom. Odatle potječe želja da se upozna svjetlo koje osvjetljava
svijet i pali osjećaj ljepote – ustvrdio je Sveti Otac dodajući: Valjalo bi promaknuti
pedagogiju želje kod mladih i odraslih – ustvrdio je Papa – da svi u svim životnim
okvirima znaju iskusiti istinske radosti – obitelj, prijateljstvo, solidarnost s trpećima,
odricanje radi služenja drugima, ljubav prema znanosti, umjetnosti, prema prirodnim
ljepotama, a to znači stvoriti antitijela protiv banalizacije i raširenoga relativizma.
Tada će se lakše odbaciti sve ono što je prividno privlačno, a zapravo je bljutavoo
i izvor navikavanja a ne slobode – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći o nemiru ljudskoga
srca, Papa je rekao da se čovjek ne smije nikada zadovoljiti s postignutim. Istinske
su radosti kadre u nama osloboditi zdravi nemir koji nas potiče da uvijek tražimo
uzvišenije dobro te da jasno shvatimo kako se srce ne može zadovoljiti ničim što je
ograničeno. Tako ćemo naučiti težiti prema onom dobru koje svojim silama ne možemo
priskrbiti, i nećemo se prepustiti da nas obeshrabri naš umor ili grješne navike –
primijetio je Benedikt XVI. Glede toga – nastavio je Papa – ne smijemo zaboraviti
da je dinamizam želje uvijek otvoren otkupljenu. Čak i onda kada se krene stranputicama,
kad se trči za umjetnim rajevima i kad izgleda da je izgubljena sposobnost žudnje
za istinskim dobrom, u čovjeku se ni u ponoru grijeha ne gasi iskrica koja mu omogućuje
prepoznati istinsko dobro, jer mu milost Božja omogućuje promijeniti put – ustvrdio
je Papa. Uostalom, svima nam je potrebno čišćenje i ozdravljenje želje, hodočasnici
smo prema nebeskoj domovini, prema potpunom, vječnom dobru koje nam nitko neće moći
oduzeti i stoga valja osloboditi želju da se može vinuti do istinske visine. Kada
se u želji otvori prozor prema Bogu, to je već znak prisutnosti vjere u ljudskom duhu,
a ta je vjera milost Božja – zaključio je Sveti Otac potičući sve da se na hodočašću
traženja Boga osjećaju braćom sa svim ljudima, vjernicima i nevjernicima koji se iskreno
prepuštaju da ih uznemiruje dinamizam vlastite želje za istinom i dobrom. Nakon kateheze
Sveti je Otac na raznim jezicima pozdravio posebno veliko mnoštvo hodočasnika koje
se danas okupilo na Trgu svetoga Petra. Oko šest tisuća hrvatskih hodočasnika, koji
su došli kako bi zahvalili Svetomu Ocu za njegov prošlogodišnji pohod Hrvatskoj, predstavio
je velečasni Miroslav Vidović, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije: Uslijedio je sažetak
Papine kateheze na hrvatskom jeziku, a potom pozdrav Svetoga Oca: "S posebnom
radošću pozdravljam vas, hodočasnike iz Hrvatske, koji ste došli, predvođeni vašim
pastirima, zahvaliti za moj apostolski pohod vašoj domovini prošle godine.
Naš je susret u Zagrebu bio u znaku obitelji; vaš dolazak u Rim je u Godini vjere,
netom po svršetku Biskupske sinode o novoj evangelizaciji. Obitelj, vjera i evangelizacija
nerazdvojno idu zajedno. To sam vam i rekao na svetoj misi prigodom Nacionalnog
susreta hrvatskih katoličkih obitelji: 'Kršćanske su obitelji temelj za odgoj u vjeri,
za izgradnju Crkve kao zajednice i za njezinu misionarsku nazočnost u najrazličitijim
životnim situacijama'. Dragi prijatelji, pozivam vas da molite u obitelji i za obitelj.
Kada sutra budete u ovoj bazilici slavili euharistiju te na grobu apostola Petra ispovjedili
svoju vjeru, sjetite se svih onih koji su vam ju predali. Isto tako znajte i vi s
hrabrošću svima posvjedočiti radost i ljepotu vjere u Isusa Krista. Od srca
blagoslivljam sve vas i vaše najmilije. Hvaljen Isus i Marija!" Uz zahvalnost
za Papin pohod Hrvatskoj vjernici su iz Bjelovarsko-križevačke biskupije Svetomu Ocu
posebno zahvalni i za uspostavu biskupije. Evo što nam je o tomu rekao prvi bjelovarsko-križevački
biskup msgr. Vjekoslav Huzjak.