Sveta Stolica i Hrvatska - Dvadeset godina diplomatskih odnosa

Težak put Hrvatske bio bi drukčiji da nije bilo stalne pomoći Vatikana i dvojice papa i zato Sveta Stolica zaslužuje posebno mjesto u srcima Hrvata, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović na skupu "Sveta Stolica i Hrvatska. Dvadeset godina diplomatskih odnosa", koji je u ponedjeljak 29. listopada održan u vili pape Pija IV. u Vatikanu, a upriličilo ga je Hrvatsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske u suradnji s Državnim tajništvom Svete Stolice.
Stotinjak stručnjaka, diplomatskih predstavnika i protagonista ondašnjih zbivanja pratilo je izlaganja predavača o odluci pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice da prizna Republiku Hrvatsku, koja je iznenadila ondašnje mnogobrojne djelatnike. To je bilo moguće ostvariti, kako je primijetio tadašnji državni tajnik kardinal Angelo Sodano, jer je u Europi nakon pada Berlinskog zida došlo do radikalnih promjena političkog života. Kardinal Jean-Louis Tauran primijetio je kako je iskustvo s Hrvatskom poslužilo Svetoj Stolici i za stvaranje odnosa i ugovora s nekim drugim zemljama.
"Taj teški put Hrvatske bio bi drukčiji da nije bilo stalne pomoći Vatikana i dvojice papa: pokojnog Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.", rekao je Milanović, još jednom ponovivši najdublju zahvalnost Republike Hrvatske Svetoj Stolici i Papi na svemu što su napravili za Hrvatsku. Istaknuo je da je Vatikan uvijek bio dobar prijatelj i da je Hrvatskoj pomagao da postigne nešto što je legitimno, plemenito, što pridonosi interesu zemlje a ne ugrožava nikog drugog – primijetio je premijer Milanović.
I kardinal je Bozanić izrazio uvjerenje da je Sveta Stolica bila blizu hrvatskom narodu i kada su drugi bili daleko. Dvadeseta obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske je važna za Hrvatsku jer je to trenutak prisjećanja na sve ono što je Vatikan učinio za hrvatsku državu i njezine građane. Mi smo svjesni onoga što je Sveta Stolica učinila i ona je u danom momentu, kada su drugi bili daleko, bila blizu. Stoga tu blizinu želim naglasiti, blizinu koju ne smijemo nikada zaboraviti, osobito u vremenima koja su pred nama - istaknuo je kardinal Bozanić.
Kardinal Jean-Louis Tauran, koji je u vrijeme priznanja Republike Hrvatske bio državni tajnik Svete Stolice za odnose s državama, smatra da Hrvatska i Vatikan mogu zajedno raditi na očuvanju svih kršćanskih vrijednosti hrvatskog naroda, jer Hrvatska ima mnogo izvornih bogatstava. "Upoznao sam Hrvatsku u vrijeme rata i sada u vrijeme mira i sa sigurnošću kažem da je sada u vrijeme mira sve puno ljepše". Jedini grijeh kojeg su pripisivali Hrvatskoj u ono doba, bio je, prema riječima kardinala Taurana, to što je bila katolička zemlja.
Glavni promicatelj ugovora između Svete Stolice i RH nadbiskup Nikola Eterović kazao je da mu je drago što su razgovori hrvatskog premijera u Vatikanu prošli u dobrom ozračju te da to i priliči jednoj državi kao što je Hrvatska koja ima duboke kršćanske korijene. Odnosi Svete Stolice i Hrvatske počinju već od 641. godine i za vrijeme tih možda 14 stoljeća bilo je veoma pozitivnih odnosa... Normalno je da ti odnosi i dalje budu dobri, ja bih rekao da još budu bolji u ovom našem globaliziranom svijetu gdje svi moramo biti pozitivniji, surađivati na promicanju općega dobra, ne samo u Hrvatskoj nego u svim državama svijeta – istaknuo je nadbiskup Eterović, a prvi je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Ive Livljanić, koji je kao gradonačelnik zatočenog Zadra došao u Rim za veleposlanika, istaknuo da je priznanje Svete Stolice bilo nezaboravno za cijelu Hrvatsku.
Želim da Hrvatska brzo ugleda, kao što je u programima, ostvarenje potpune europske integracije – tim je riječima nadbiskup Dominque Mamberti, tajnik za odnose s državama, zaključio svoj govor na konferenciji održanoj u Vatikanu upriličenoj u prigodi 20. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Hrvatske.
U modernoj je povijesti Hrvatske bila presudna 1992. godina: urušio se komunistički režim a Hrvati su među prvima proglasili neovisnost od Beograda, ubrzavajući proces raspadanja ondašnje Jugoslavije. Sveta je Stolica među prvima priznala novu neovisnost, a samo je dvije godine poslije papa Ivan Pavao II. posjetio Hrvatsku. Iako su 1300 godina bili snažni odnosi između Svete Stolice i drevnoga hrvatskoga naroda, nedvojbeno je da je razdoblje od posljednjih dvadeset godina bilo među najtežima i istodobno ključno za hrvatsku budućnost – ustvrdio je nadbiskup Mamberti, a potom podsjetio na prošlogodišnji posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.
Od samih početaka – kazao je tijekom posjeta Zagrebu u lipnju prošle godine papa Benedikt XVI.– vaša država pripada Europi i pruža Europi, na osobit način, prinos duhovnih i moralnih vrijednosti koje su stoljećima oblikovale svakodnevni osobni i nacionalni identitet svojih sinova. I danas ustraju izazovi – nastavio je nadbiskup Mamberti – a Hrvati se dvadeset prvoga stoljeća moraju pitati na kojima vrijednostima žele graditi život pojedinaca i cijele nacije.
Premda Crkva i politička zajednica djeluju svaka na svojem području i neovisno jedna o drugoj, ipak obje – primijetio je tajnik za odnose s državama – služe istim osobama koje su istodobno vjernici Crkve i građani države. U tom služenju postoji velika mogućnost dijaloga i suradnje, u službi dostojanstva svake osobe – istaknuo je nadbiskup dodajući:.
U središtu uzajamne suradnje zapravo je naša zajednička obveza zauzimanja za opće dobro i promicanja duhovnih i moralnih vrijednosti, koje hrvatskom društvu daju čvrst temelj. Zaključujući govor nadbiskup je Mamberti poželio da Hrvatska, dok čeka da se posvema uključi u Europsku uniju, ojača svoj identitet tako da bude kvasac dobra za druge države.