Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji boravi u Rimu na zasjedanju Biskupske
sinode o novoj evangelizaciji kao sinodski otac, slavio je 25. listopada misu za domovinu
Bosnu i Hercegovinu, uz koncelebraciju banjolučkoga pomoćnog biskupa Marka Semrena
te biskupa biskupije Trömsa u Norveškoj Berislava Grgića, u crkvi Ara Coeli u Rimu,
gdje se nalaze posmrtni ostaci posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić –
Kosače. Kardinal se osvrnuo na životni put kraljice Katarine, ističući kako je
ostavila u nasljeđe svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu, Svetoj Stolici – Vatikanu.
Kardinal je podsjetio i na dva pohoda Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini, čime je
pokazao brigu za tu zemlju. Nadbiskup je potaknuo na molitvu za domovinu BiH, posebno
za katolike – Hrvate i njihovu jednakopravnost u današnjem bosansko-hercegovačkom
društvu. Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju kraj Mostara
oko godine 1425. od majke Jelene i oca Stjepana Kosače. Dolazi, dakle, iz hrvatske
velikaške obitelji iz Hercegovine – Kosače. Bila je žena pretposljednjeg bosanskog
kralja Stjepana Tomaša. Nakon turskog osvajanja Bosne godine 1463. kraljica Katarina
se s pratnjom povukla na Kupres. Tamo je okupljala snage za obranu zemlje. Kad se
turskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica zajedno
s kraljevskom pratnjom povukla do Stona, a zatim do Dubrovnika. U Dubrovniku je pohranila
mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića.
Taj mač je pohranila "pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi
turskog ropstva", kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. Nakon nekog vremena
kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje
smrti "radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere". Njezinu djecu Šimuna
i Katarinu oteli su Turci i prisilno ih poturčili. Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić
umrla je 25. listopada 1478. godine u Rimu. Njezino tijelo položeno je na počasno
mjesto u crkvi Ara Coeli u Rimu. U oporuci je napisala da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu,
ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri. Ukoliko
se ne vrate na katoličku vjeru, Bosnu i Hercegovinu ostavlja u nasljedstvo Svetoj
Stolici koja može njom upravljati po svojoj mudrosti.