Europski vidici br. 4

Europski vidici – br. 4
15. listopada 2012.

Zašto 'godina' vjere?

Evo nove teme za Crkvu: malo više od jedne godine, odnosno od godišnjice otvaranja Drugoga vatikanskoga sabora, 11. listopada, pa sve do svetkovine Krista Kralja sljedeće godine. Bit će sukladno s idejom o 'godine vjere' različitih događanja, susreta, skupova i kongresa. Od kada je papa Benedikt XVI. u listopadu prošle godine navijestio tu posebnu godinu, bilo je razvidno da poslije godine sv. Pavla i svećeničke godine mora biti nešto veće za golemi plan nove evangelizacije.
Ta godina vjere već ima sve sastavnice koje se obično pripisuju velikim događajima: otvaranje i završno slavlje, trenutci posebnosti, za to stvoren logo itd. Drugi vatikanski sabor ne će biti jedina stvarnost oko koje će se razvijati sva događanja godine vjere. Ako sve bude dobro, sudjelovat će i mnoge mjesne Crkve sa svojim događanjima, susretima, slavljima, skupovima, izložbama i drugim – sve u znaku te posebne godine.
Premda neka tematska godina nosi sa sobom uvijek i rizik velikih zbivanja, što se često spominje uz Svjetski dan mladeži, ipak tisuće se osoba okupljaju, duh i toliki ljudi zajedno s glazbom i posebnim ozračjem, sve to može pridonijeti promjeni u osobnom životu i prihvaćanju stvarnosti koje su bile daleke. No onda je povratak u svagdašnjicu u koju je kadšto teško prenijeti duhu svega doživljenoga. Nešto se slično može dogoditi i s posebnim zbivanjima koja će obilježiti godinu vjere.
Naravno je da događaji ne traju dugo. Vjera, posebice svagdanja, zahtijeva nešto više, u što je uključeno vrijeme, svjedočenje i predaja; vjera jednostavno želi promijeniti vjernika. Duh trenutka, premda i lijep, nije dovoljan. Godina vjere pak ne može postati zbirka događanja.
Što zapravo godina vjere ima biti?
Papa Benedikt XVI. to je kazao vrlo sažeto u homiliji 16. listopada prošle godine, kad je najavio tu godinu. Tada je upotrijebio nekoliko glagola koji izražavaju aktivnost: dati, voditi, ojačati, udijeliti i, naravno, navijestiti. Papa želi vidjeti, da upotrijebimo njegovu riječ, upravo poticaj svekolikoj Crkvi. Prilikom podnevne molitve istoga dana Papa je još točnije označio svrhu ove godine: nije riječ o nekoj godišnjici, kao što je to primjerice godišnjica Koncila, nego o podržavanju i naviještanju. Godina vjere ima dakle biti nešto aktivno, odnosno: želi ponovno probuditi živost u vjeri.
Pa i kao događaj godina vjere može dati određeni doprinos. Ključna je tu riječ: poticaj. Susreti, i događanja, mise i koncerti ne nude rješenja svim otvorenim pitanjima, ali mogu niknuti i nova pitanja. Događaji su stoga vrlo korisni i oni pridonose pravom smještaju određenih tema.
Godina je vjere stoga nastavak onoga što i Sinoda biskupa želi u listopadu u Vatikanu. To je nastavak onoga što spomen Drugoga vatikanskoga sabora želi: obnova posuvremenjenja.
Crkva dobro čini što se cijelom godinom bavi pitanjima navještaja vjere u današnje vrijeme i unutar današnjih spoznaja. Upravo ima motivirati godinu vjere. Sve se ostalo ima zbivati, kao i uvijek, u svagdašnjici.
Bernd Hagenkord, SJ