Biskupska sinoda - 12. listopada

Na prijepodnevnom je zasjedanju Biskupske sinode očitovana blizina i solidarnost s Nigerijom, sa željom da se religija ne rabi u političke svrhe, a sinodski su oci raspravljali i o skandalu spolne zloporabe maloljetnika, pri tom su naglasili da se ne treba bojati priznavanja činjenica. Na kraju prijepodnevnog zasjedanja Sveti je Otac u predvorju dvorane Pavao VI. objedovao sa sinodskim i nekim koncilskim ocima, te carigradskim ekumenskim patrijarhom Bartolomejom I. i anglikanskim primasom Rowanom Williamsom.
Raspravljajući o skandalu spolnih zlostavljanja, biskupi su ustvrdili da nova evangelizacija ne smije zaboraviti žrtve nego im ima posveti posebnu pastoralnu skrb, shvatiti njihovu bol i izgubljeno povjerenje. Svi su biskupi u svojim nastupima istaknuli potrebu stvaranja zdravih sredina za djecu i za najranjivije, stoga je potrebno unijeti promjene u mentalitet i crkvene strukture zajedno s većim zauzimanjem žena u radu s mladima.
Sinodski su oci također raspravljali o svećeništvu. Biskupi su uvjereni da kriza vjere utječe i na krizu zvanja, a možda i stoga – kako je rečeno – jer se i Crkva ohladila u naviještanju Krista. Ako evanđeoska poruka više nije privlačna za vjernike, možda je to stoga jer nije ni za same svećenike – pretpostavljaju biskupi.
U raspravi o siromašnima, diskriminiranima od društva, rečeno je da se središte kršćanstva sve više približava zemljama u razvoju, govornici su ustvrdili da skrb za odbačene ima biti na prvom mjestu u programu nove evangelizacije.
Raspravljajući o odnosu između vjere i znanosti, potvrđena je njihova odvojenost, ali i ne suprotstavljanje, jer im u središtu ima biti ljudsko biće. Stoga je nužan uzajamni dijalog, bez drskosti i brkanja uloga. U okviru te rasprave govorilo se i o žurnosti odgoja.
Danas se škole i sveučilišta, pa i katolička, podvrgavaju državnom nadzoru, država dakle nameće svoju ideologiju određivanjem školskog programa, odabirom knjiga i izobrazbom nastavničkog kadra. U mnogim je zapadnim zemljama takva državna politika izazvala neku vrstu udaljavanja od kršćanstva, stoga je žurno da Crkva promiče dijalog između vjere i kulture, uključujući u formacijsku djelatnost obitelji i druge odgojne centre, primjerice oratorije.
U raspravi o sekularizaciji, istaknut je uspjeh 'Predvorja naroda' koje je po želji pape Benedikta XVI. osmislilo Papinsko vijeće za kulturu s nakanom poticanja dijaloga između vjernika i nevjernika i svih koji traže Boga. Upozoreno je i na važnost međureligijskog dijaloga, naročito tamo gdje kršćani žive s muslimanima ima biti dijalog života – istaknuli su sinodski oci.