Predstavljen program svečanoga otvaranja Godine vjere
Euharistijsko slavlje kojim će započeti Godina vjere bit će snažno prožeto znakovima
koji prizivaju u sjećanje Drugi vatikanski sabor – rekao je nadbiskup Rino Fisichella,
predsjednik Papinskoga vijeća za novu evangelizaciju, predstavljajući 9. listopada
u Tiskovnom uredu Svete Stolice, Misu koju će Sveti Otac predvoditi u četvrtak, 11.
listopada, na Trgu svetoga Petra. Sveta Misa koja će se slaviti u četvrtak, upravo
na 50. obljetnicu otvaranja Drugoga vatikanskog sabora, označit će početak Godine
vjere, koja je – kako je istaknuo nadbiskup Fisichella – prigoda za oživljavanje vjere
u vjernika, te za njihovo poticanje na sve uvjereniji duh evangelizacije. Ta je godina
također posvećena proučavanju i boljem poznavanju saborskoga nauka, koji ima biti
potpora u odgoju vjernika – posebno kroz katehezu – u sakramentalnom životu kršćanske
zajednice i svjedočenju u životu, na koje su svi pozvani kako vjerodostojnost vjere
ne bi bila ničim zasjenjena, nego kako bi pronašla svoju svježinu i evangelizatorsku
snagu u sve dosljednijem i djelotvornijem načinu izražavanja – istaknuo je nadbiskup.
Crkva će se, dakle, spomenuti obljetnice početka Drugoga vatikanskog sabora, ali
će ju i obilježiti znakovima koji jasno podsjećaju na sabor. Bit će, naime, pročitani
odlomci iz 4 saborske konstitucije, i bit će ponovljena duga procesija održana 12.
listopada 1962. godine. U procesiji će biti nazočni svi sinodski oci koji ovih dana
sudjeluju u radovima posvećenim novoj evangelizaciji, predsjednici biskupskih konferencija
iz cijeloga svijeta, te 14 saborskih otaca koji su, unatoč dobi, došli u Rim. Pozvano
je 70 saborskih otaca koji su još živi, ali su ih poodmakla dob ili zdravstveni problemi
spriječili da budu među nama – objasnio je nadbiskup. Osim toga, na Misi će se
rabiti isti stalak za čitanje, kao i Biblija kojom se služilo prije 50 godina. Tada
se, naime, na svečanim zasjedanjima u Bazilici svetoga Petra Evanđelje stavljalo u
središte kao bi svakoga podsjetilo na službu Riječi Božjoj, koja ostaje jezgra djelovanja
Crkve. Na kraju, kako je Pavao VI., na svršetku Drugoga vatikanskog sabora, predao
poruke Božjem narodu, tako će i Benedikt XVI. to učiniti nakon euharistijskoga slavlja.
Poruke će biti predane vladajućima, znanstvenicima i filozofima, umjetnicima, sportašima,
ali i radnicima, doseljenicima, djelatnicima Crvenoga križa koji će Papinu poruku
ponijeti siromasima, obiteljima stradalih u prometnim nezgodama, te mladima i katehistima. Bit
će tu poznatih i nepoznatih osoba – primijetio je nadbiskup – ali upravo je to Crkva.
Prolaze godine, ali snaga Drugoga vatikanskog sabora traje i dalje, sa svom svojom
snažnom željom da se Kristovo Evanđelje proširi u cijelom svijetu. To činimo u nakani
da kršćanima ponudimo još jedan razlog da se osjete dijelom Crkve koja ne poznaje
granice i koja svakoga dana obnavlja svoju vjeru u Gospodina, i to obvezom života
koji je po svom stilu paradoksalan, a koji smo pozvani preuzeti – napomenuo je nadbiskup
Fisichella. Odgovarajući na novinarska pitanja, nadbiskup je Fisichella među ostalim
primijetio da u nekim trenutcima postoje određene nadstrukture koje mogu ugušiti evangelizatorsko
djelovanje Crkve. Mislim da smo u određenim trenutcima previše birokratizirali crkveni
život, pa i same sakramente, sakramentalni život. S tog stajališta imamo ponovno biti
zajednice koje naviještaju živi susret s Gospodinom, i koje su sposobne izraziti radost
tog susreta. Ako ostanemo zatvoreni u sebe, nova evangelizacija ne može početi – upozorio
je nadbiskup Fisichella. Na svršetku konferencije za tisak, ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice pater Federico Lombardi najavio je da će, počevši od sutra, na
općoj Papinoj audijenciji biti i čitač za arapski jezik, koji će sažeti glavni sadržaj
kateheze Svetoga Oca, i prevesti njegove pozdrave. Tu je odluku Sveti Otac donio u
kontinuitetu s putovanjem u Libanon, na kojemu je bio u rujnu – napomenuo je pater
Lombardi.