U Tiskovnom uredu Svete Stolice predstavljena Biskupska sinoda o novoj evangelizaciji

„Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere“, tema je o kojoj će se od 7. do 28. listopada u Vatikanu održati 13. redovna opća biskupska sinoda. Skup je 5. listopada u Tiskovnom uredu Svete Stolice predstavio nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode.
Crkva postoji kako bi evangelizirala. Njezina je zadaća uvijek ista, ali se mijenjaju primatelji i društvene, kulturne, političke i vjerske prilike u kojima žive – tako je nadbiskup Eterović objasnio značenje teme sljedeće sinode. Nova evangelizacija, tema je koja zanima cijeli svijet, a ne samo najviše sekularizirane zemlje – istaknuo je nadbiskup. Na sinodi će sudjelovati 262 sinodska oca, najviše do sada u povijesti sinodâ. Veliki broj sinodskih otaca pokazuje također da postoji veliko zanimanje za sinodski skup – primijetio je nadbiskup. Iz Europe će ih biti najviše, odnosno 103, iz Amerike 63, Afrike 50, iz Azije 39, te iz Oceanije 7. Bit će nazočno i 45 stručnjaka i 49 slušača, muškaraca i žena specijaliziranih i zauzetih u evangelizaciji na svim kontinentima. Brojna će biti nazočnost i predstavnika 15 Crkvi i crkvenih zajednica koje nisu u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom. Upravo s tim u vezi, nadbiskup je Eterović istaknuo sudjelovanje anglikanskoga canterburyjskog nadbiskupa Rowana Williamsa, koji će u Sinodskoj dvorani govoriti 10. listopada, te ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I., koji će pozdraviti Svetoga Oca tijekom Mise 11. listopada, kojom će, povodom 50. obljetnice Drugoga vatikanskog sabora, započeti Godina vjere. Među drugim bratskim izaslanicima, istaknuta je nazočnost metropolita Hilariona, zaduženoga za javne odnose u Moskovskom patrijarhatu, te Sarah Davis, dopredsjednice Svjetskoga vijeća metodističkih Crkvi. Nadbiskup je Eterović potom posebno istaknuo tri posebna gosta: priora Ekumenske zajednice iz Taizéa, brata Aloisa, koji će govoriti o novoj evangelizaciji ponajviše među mladima, zatim predsjednika Američkoga biblijskog društva, Lamara Vesta, te predsjednika Papinske akademije za znanosti, Wernera Arbera, protestanta i dobitnika Nobelove nagrade za medicinu 1978. godine. On će na zasjedanju u petak, 12. listopada, govoriti o odnosima između znanosti i vjere. Svoj će prinos dati i laici, koji će na sinodi biti nazočni ponajviše kao slušači, a koji su vrlo važni za razvoj nove evangelizacije. Laici će donijeti živo svjedočanstvo, već proživljeno u Crkvi, koje znatno pridonosi redovnoj, ali i novoj evangelizaciji – istaknuo je nadbiskup te dodao – Svi su kršćani pozvani biti svjedoci, misionari u sredinama u kojima žive. Kršćanska je obitelj danas naviještaj Radosne vijesti u našoj sredini, u kojoj je raznim prijedlozima za takozvane 'surogate' obitelji, u krizu stavljena i struktura obitelji.
Radovi će se sinode održavati na 23 opće kongregacije, dok će 8 sastanaka biti posvećeno manjim krugovima. Sveti će Otac predvoditi četiri slavlja: osim onoga 11. listopada, papa će Benedikt XVI. predvoditi Misu otvaranja i zatvaranja sinode, 7. i 28. listopada, te kanonizaciju sedmoro blaženih, 21. listopada. Zagovor će svetih i blaženih, naime, pomoći u održavanju sinode. Iz neba će nas pratiti i blaženi Ivan Pavao II. koji je svoje papinstvo, i mnogo snage uložio u novu evangelizaciju – rekao je nadbiskup Eterović te dodao – Ali i drugi sveci i blaženici koje smo upoznali, kao što je Majka Terezija iz Kolkate, koja nam govori da nova evangelizacija ima vrlo važnu dimenziju, a to je ljubav, univerzalni jezik koji svi razumiju – istaknuo je nadbiskup.
Odgovarajući potom na pitanja novinara, nadbiskup je Eterović istaknuo da Kinu na sinodi predstavlja biskup Hong Konga, kardinal John Tong Hon, te biskup Taichunga, na Tajvanu, msgr. Martin Su Yao-Wen. Što se pak tiče nenazočnosti agnostika na sinodi, nadbiskup je podsjetio da je njima posvećeno Predvorje naroda, pothvat koji vodi Papinsko vijeće za kulturu. Pritom je istaknuo da se tema sinode, nova evangelizacija, na prvom mjestu odnosi na kršćane koji su kršteni ali ne i praktikanti vjere. Njih se stoga ne može nazvati 'agnosticima'. Mogli bismo reći 'ravnodušni', osobe koje su se udaljile od Crkve – napomenuo je nadbiskup Eterović.
Spomenimo na kraju da je Apostolska pokorničarna isto tako 5. listopada navijestila mogućnost općega oprosta tijekom cijele Godine vjere, odnosno od 11. listopada 2012. do 24. studenog 2013. godine.