Papa podsjetio europske biskupe na žurnost nove evangelizacije u Europi
Papa potiče europske biskupe da promišljaju o žurnosti evangelizacije. Zasjedanje
će europskih biskupa u švicarskom gradiću Sankt Gallen biti poticaj za novu evangelizaciju
u Europi – istaknuo je Benedikt XVI. u pismu europskim biskupima koji u Sankt Gallenu
održavaju plenarnu skupštinu. Uoči biskupske sinode o novoj evangelizaciji, predstavnici
europskih biskupskih konferencija očituju da se može na tragu II. vatikanskog sabora
i učenja Papa koji su ga provodili s vjerom i nadom gledati na veliku žetvu, što su
europski narodi. Plenarna skupština Vijeća Europskih biskupskih traje do 30. rujna. U
poruci, pročitanoj na početku plenarne skupštine u vladinoj dvorani švicarskog kantona,
Papa poziva da se ponovno prouči nauk sluge Božjega Pavla VI. O evangelizaciji u suvremenom
svijetu (Evagelium nuntiandi) i poklad blaženoga Ivana Pavla II. u 'Ulaskom u novo
tisućljeće' (Novo millenio ineunte), u svjetlu učiteljstva i nadolazeće Godine vjere.
U poruci predsjedniku Vijeća kardinalu Peteru Erdöu, koju je potpisao Papin državni
tajnik kardinal Tarcisio Bertone, Papa poziva i Crkvu u Europi da promisli o trajnoj
obvezi evangelizacije i o obnovljenoj žurnosti ugledavajući se u svetoga Gala, koji
uči da se kršćanska poruka sije i učinkovito ukorjenjuje u zajednici koja je istinski
i izričito živi. Plenarna se skupština vijeća održava u Sankt Gallenu, gdje je
od 1978. godine sjedište Tajništva, u spomen 1400. obljetnice dolaska svetoga Gala
u istoimeni švicarski kanton, pod geslom 'Izazovi našega vremena: društveni i duhovni
vidici'. Osvrnuvši se na geslo skupštine u razgovoru za našu radijsku postaju Thierry
Bonaventura, odgovoran sa tisak pri Tajništvu Vijeća europskih biskupa, rekao je da
biskupi uglavnom govore o vjeri a ne o problemima. Biskupi su upotrijebili to nazivlje
želeći istaknuti mogućnosti koje aktualne promjene posebice u Europi pružaju da se
ojača vjera ali i društvena povezanost koja je, naročito u ovo vrijeme, na velikoj
kušnji zbog gospodarske krize – objasnio je Bonaventura. Na primjedbu da Europljani
gube povjerenje u europske ustanove, rekao je da biskupi žele shvatiti što se zapravo
zbiva u Europi. Naravno, nije na biskupima da određuju kako Vijeće Europe i ustanove
u Bruxellesu imaju raditi. No važno je upozoriti da se posvuda u Europi osjeća odbojnost
prema ustanovama, stoga u građanima i kršćanima valja obnoviti povjerenje, a europski
su se biskupi sastali radi razmjene mišljenja, očitovanja bratstva i zajedništva –
ustvrdio je glasnogovornik. A na primjedbu da će biskupi raspravljati o diskriminiranju
kršćana u Europi i svijetu, rekao da se biskupi već nekoliko godina bave diskriminacijom
kršćana, a ta se pojava u posljednje vrijeme osjeća i u Europi, sada je sve izrazitija
diskriminacija kršćana zbog vjere. Ne možemo govoriti o progonima, ali se, po mom
mišljenju, na zakonodavnoj razini prikriveno diskriminira kršćane, ozakonjuje se dakle
neki oblik diskriminacije, pa čak i nesnošljivosti prema vjernicima. Novost je da
Europa podcjenjuje vjernike, svoje građane – primijetio je Bonaventura. Osvrnuvši
se na skoro otvaranje Godine vjere i obilježavanja pedesete obljetnice otvaranja II.
vatikanskog sabora, rekao je kako se plenarnu skupštinu može smatrati hodočašćem,
jer se odvija u prigodi 1400. obljetnice dolaska svetoga Gala u ove krajeve. Duhovna
dimenzija ovoga hodočašća, te zajedništvo, biskupska kolegijalnost i razlučivanje
znakova vremena bit će u središtu biskupske pozornosti. Sve su te teme povezane s
II. vatikanskim saborom, a valja se prisjetiti da je i Vijeće biskupskih konferencija
ustanovljeno odmah nakon Sabora, te da se ove godine obilježava i dvadeseta obljetnica
objavljivanja Katekizma Katoličke crkve. Skup je zamišljen kao proslava tih važnih
događaja: vjere i II. vatikanskog sabora – zaključio je Bonaventura. Kršćanska
poruka se učinkovito sije i ukorjenjuje u zajednici koja ju istinski i rječito
živi – istaknuo je dakle Sveti Otac u poruci europskim biskupima koji su se okupili
na plenarnoj skupštini u Sankt Gallenu u Švicarskoj. Osim poziva da se promišlja o
trajnoj obvezi naviještanja evanđelja te o žurnosti naviještanja Papa potiče da naviještanje
ima pratiti svjedočenje bratske ljubavi i zajednička molitva. Kardinal Marc Ouellet,
pročelnik Zbora za biskupe, u govoru je pak istaknuo da je Europu zahvatila kriza
nade i da bi Europa bez duhovnih poticaja mogla ostati neostvarena. Kardinal Angelo
Bagnasco, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, u propovijedi je na prijepodnevnoj
svetoj misi pozvao Europu da ne gubi nadu, jer je nada preduvjet za velikodušno služenje
građanima. Godišnji je susret europskih biskupa obilježen pastoralnom tjeskobom
europskih crkvi i željom da se doprinese europskom skladnom ostvarenju. Sudbina Europe
nije jedinstvo interesa, nego zajedništvo. Ljudski život, kao i povijest naroda, sklop
je različitih stranica, svijetlih i tamnih, padova i podizanja, radosti i tuge – kazao
je kardinal Bagnasco dodajući da je cilj plenarne skupštine posvijestiti obvezu naviještanja
evanđelja. Otvarajući plenarnu skupštinu europskih biskupa predsjednik Vijeća kardinal
Peter Erdö ustvrdio je da „takozvana gospodarska i financijska kriza postavlja niz
temeljnih upita o funkcioniranju ekonomije, društva i demokracije u Europi.