Katolički tisak u svijetu

Ovoga se ljeta u talijanskim knjižarama pojavila knjiga naslovljena „Glasovi papira. Iz svijeta katoličkoga tiska“, autora Angela Paoluzija. Ona je zapravo - kako je u prikazu knjige u katoličkom dnevniku Avvenire istaknuo novinar Edoardo Castagna - put oko svijeta katoličkoga izdavaštva, koji postaje put oko svijeta vjere, njezine slobode i izazovâ. Knjiga sadrži niz svjedočanstava koja je Paoluzi skupio istraživanjem o katoličkom tisku u svijetu, te predstavio u emisijama Vatikanskoga radija pod naslovom „Listajući“ (Sfogliando).
Paoluzi čitateljima u ruke stavlja cjelovitu antologiju – piše u predgovoru Angelo Scelzo, dotajnik Papinskoga vijeća za obavijesna sredstva - možda prvi pravi priručnik koji predstavlja tu stvarnost u cjelini. Angelo Paoluzi je u svojoj dugoj karijeri bio također ravnatelj dnevnika Avvenire, a ova je knjiga, među ostalim, i smišljeni katalog katoličkih publikacija, s dragocjenim podatcima koji se teško mogu drugdje pronaći, kao i živa pripovijest o nazočnosti u svijetu koja dodiruje pet kontinenata. Riječ je o cjelovitom istraživanju koje prvi put prikazuje veliki skok u kvaliteti učinjen posljednjih desetljeća – stoji u članku.
Istraživanje se o katoličkim medijima prije svega suočava s problemom podataka – primjećuje potom novinar. Ne postoji, naime, pouzdani opći popis. Posljednji izvještaj UNESCO-a o „Komunikaciji u svijetu“, primjerice, objavljen je 1991. godine; bilo je drugih istraživanja, ali su ona ili djelomična, ili ograničena na neka područja. Paoluzi procjenjuje da se broj relativno važnih katoličkih medija u svijetu kreće između pet i osam tisuća.
Što se tiče Europe, uz prikaz katoličke tradicije u zemljama kao što su Italija, Francuska, Španjolska i Njemačka, u kojima postoji uhodan sustav medija potpuno uključenih u komunikacije, knjiga obrađuje i zemlje koje su se ne tako davno oslobodile komunističke represije, i koje imaju posebnu povijest. Nakon više desetljeća progona i prisilne šutnje, - piše novinar Avvenirea - bivša Europa iza željeznoga zastora doživjela je procvat nakladničkih pothvata, sposobnih privući opću pozornost društva, nakon dugoga olovnog konformizma režima.
Obrađujući u knjizi američki kontinent autor ističe kako se, za razliku od kulturno uzdignutoga katoličkoga nakladništva u Sjedinjenim Američkim Državama, u Latinskoj Americi na tom području često nailazi na objektivne političke i gospodarske teškoće. Katolički se tisak ima boriti protiv dva protivnika: populizma autoritarnih vlasti, i konzervatizma sredinâ koje bi htjele da se Crkva manje bavi društvenim temama – ističe u knjizi Paoluzi.
Na takvo se stanje često nailazi i u Aziji ili Africi – dodaje autor članka – u kojima ipak cvjetaju brojne, i često hrabre nakladničke inicijative povezane s misionarskim svijetom. Ukratko, na Sjeveru, kao i na Jugu u cijelom svijetu, u aktivnostima, energiji, obnovi, i sposobnostima za suočavanje, općenito se uočava više svjetla nego sjena, i to ne zamjenjujući tradicionalna papirna izdanja, nego stavljajući uz njih nove medije, kako bi zajedno imali vodeću ulogu u kršćanskom javnom mnijenju – ističe se na kraju članka.
Dodajmo da je u ostvarivanju spomenutih radijskih emisija o toj temi sudjelovalo i uredništvo Hrvatskoga programa Vatikanskoga radija; stoga knjiga obuhvaća i kratku povijest hrvatskih katoličkih medija.