Simpozij o sv. Josipu - pripremila Božica Bartovčak

U organizaciji Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“, u Zagrebu je 26. rujna održan Znanstveni skup o štovanju svetoga Josipa, u okviru kojega je održan niz zanimljivih predavanja. Više o tomu, Božica Bartovčak.
Danas je u 10 sati u dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola, Branjugova ulica br. 1 u Zagrebu započeo znanstveni skup o štovanju sv. Josipa u povodu 325. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda (1687.-2012.). Znanstveni skup organizira Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić“. Skup je okrunjen svečanom večernjom sv. misom u prvostolnici, u 18 sati, koju, dok ovo slušate, predvodi zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.
Podsjećanje na tu značajnu obljetnicu započelo je uvodnim predavanjem dr. fra Darija Tokića s temom Sv. Josip i evanđelje, zatim Život sv. Josipa prema apokrifnim spisima dr. Adalberta Rebića, potom je dr. Josip Beljan izlagao o Štovanju sv. Josipa u katoličkom bogoslovlju i odredbama papa, a zadnje predavanje prije stanke održala je dr. Agneza Szabo s temom Povijesne okolnosti proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda...
Ona je istaknula neke činjenice tadašnjeg političkog života i pod kojim je okolnostima tj. kako je i zašto Hrvatski sabor na prijedlog biskupa Martina Borkovića proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske. Naime, tijekom druge polovice 17. st. Hrvatski sabor i ban nalazili su se u velikim problemima: obrambenim ratovima s Turcima, zatim socijalnim i osobito političkim previranjima. Bilo je to vrijeme apstolutizma kralja Leopolda I., koji je zabranio hrvatskom banu Nikoli Zrinskome, potom i njegovu bratu Petru, koji ga je naslijedio u banskoj časti, pružiti zakoniti otpor neprestanim turskim prodorima u Hrvatsku. Za spas Hrvatske od gubitka suverenosti i prijetnje građanskog rata zbog spletkarenja među plemstvom i bečkim dvorom dobrotvorka i udovica Helena Patačić već je 1670. dala sagraditi prvu kapelu posvećenu sv. Josipu kao zavjet za zaštitu hrvatskog naroda. No, Hrvatski je sabor tek nakon IV. crkvene sinode na prijedlog biskupa Martin Borkovića i nakon niza pobjeda bana Nikole III. Erdedija nad Turcima, 10. lipnja 1687. proglasio sv. Josipa posebnim zaštitnikom Kraljevine Hrvatske a što je vrijedilo i za okupiranu Bosnu. U protokolu hrvatskog sabora nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst u kojem stoji: Sveti Josip za posebnoga zaštitnika kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.
Nakon stanke prvo prijepodnevno predavanje nastavila je također dr. Szabo o Sluzi Božjem Josipu Stadleru – širitelju štovanja sv. Josipa. Dr. Josip Batelja nastavio je s temom Bl. Alojzije Stepinac štovatelj sv. Josipa. Zatim je slijedilo predavanje mr. Antuna Vukmanića o štovanju sv. Josipa u istoimenoj župi u Zagrebu na Trešnjevci. Također i štovanje hrvatskog zaštitnika u njegovu svetištu u Karlovcu koje je izlagao vlč. Alojzije Burija.
Nakon stanke u 15 sati predavanja su se nastavila ovim redom: Glasnik sv. Josipa" - Zagreb, 1873.-1945. dr. Stjepana Razuma, "Glasnik sv. Josipa" - Karlovac, 1984.-2012. Ivanke Magić, zatim Prikaz knjiga o sv. Josipu na hrvatskom jeziku također dr. Stjepana Razuma i Sv. Josip na svetačkim medaljicama dr. Ivana Mirnika, te posljednja skupina od četiri predavanja: Crkve i kapele posvećene sv. Josipu u Hrvatskoj dr. Stjepana Kožula, Crkve i kapele posvećene sv. Josipu u Bosni i Hercegovini dr. Pavla Jurišića, Lik sv. Josipa u hrvatskoj likovnoj baštini baroknog razdoblja - odabrani primjeri dr. Mirjane Repanić-Braun i Sv. Josip u hrvatskoj svetoj glazbi mo. Miroslava Martinjaka.
Sva navedena predavanja i izlaganja bit će dostupna u Godišnjaku Društva za povijesnicu zagrebačke nadbiskupije Tkalčić.