Apostolska pobudnica 'Crkva na Srednjem istoku'

Nakon poziva nadbiskupa Nikole Eterovića, glavnoga tajnika Biskupske sinode, Sveti je Otac jučer popodne u bazilici svetoga Pavla u Harissi potpisao Apostolsku posindsku pobudnicu 'Crkva na Srednjem istoku', koja je istinsko očitovanje Papine pastoralne skrbi za Srednji istok, naročito u sadašnjem vremenu.
Podijeljena je u tri dijela, uvod i zaključak, a odnosi se uglavnom na kršćansko svjedočenje u srednjoistočnom kontekstu, na međureligijski dijalog sa Židovima i muslimanima, koji kao i kršćani vjeruju u jednoga Boga s osudom nesnošljivosti, diskriminacije, marginalizacije ili progona radi religije. Pobudnica podsjeća da kršćani nisu slučajno na Srednjem istoku, oni su tu oduvijek i s drugima su oblikovali lokalne kulture – istaknuto je u dokumentu.
Naročito katolici imaju pravo i dužnost sudjelovati u građanskom životu regije i ne smije ih se smatrati građanima druge kategorije. Stoga je Sveti Otac upozorio na dužnu zaštitu vjerske slobode, svete i neotuđive, temelja svih sloboda, koja podrazumijeva slobodan izbor vlastitog vjerovanja i njegovo javno očitovanje, bez opasnosti za život – stoji u dokumentu.
Papa u dokumentu govori i o laičnosti i fundamentalizmu. U krajnjem obliku laičnost se očituje kao sekularizam koji teži zabrani javnog očitovanja vjere, jer državu ovlašćuje da regulira to područje. Zdrava pak laičnost razlikuje vjeru i politiku i potiče njihovo uzajamno poštivanje. Glede pak vjerskog fundamentalizma tvrdi se da je u porastu i zbog sadašnje društveno-političke nesigurnosti i zbog neispravnog shvaćanja vjere, a cilj mu je ovladati savješću osoba. Stoga Sveti Otac zahtijeva od svih vjerskih vođa Srednjega istoka da iskorijene tu pojavu, smrtnu opasnost za sve vjernike.
Dokument se sučeljava i s vrućim problemom iseljavanja kršćana iz bliskoistočnih država. Papa upozorava da Srednji istok bez ili s malo kršćana neće biti to što jest, stoga je pozvao političke vođe da ne pretvaraju regiju u jednobojnu stvarnost, a pozvao je i vjerske vođe da pomognu vjernike u dijaspori.
U drugom dijelu dokumenta Sveti se Otac obraća osoblju Katoličke crkve: patrijarsima, biskupima, svećenicima, sjemeništarcima i redovnicima. Sve je podsjetio na važnost jedinstva s Rimskim biskupom, odvažnog naviještanja evanđelja, ispravnog upravljanja crkvenim dobrima, svjedočenja neporočnim životom, na utemeljenje u Riječi Božjoj. Pozvani su laici, udovi Crkve po krštenju, da hrabro svjedoče Krista, promičući vjersku slobodu i poštivanje dostojanstva ljudske osobe.
Papa se u dokumentu osvrnuo i na obitelj, tražeći da joj se pomogne u teškoćama, tvrdeći da je ona božanska ustanova, utemeljena na nerazrješivom sakramentu braka između muškarca i žene. Obitelj ima otkriti svoj istinski identitet da bude Crkva u malom, učiteljica molitve, izvor zvanja, škola etičkih vrijednosti, temeljna društvena stanica. A u obitelji, neka žena bude jednaka muškarcu i neka ne bude diskriminirana, jer takvi čini vrijeđaju Boga – ustvrdio je Benedikt XVI.
Papa se obraća i mladima, potaknuo ih je da se ne boje biti kršćani i gajiti prijateljstvo s Isusom, a pozvao ih je da mudro gledaju na modernost, da ih ne zavodi materijalizam ili neumjesno služenje nekim društvenim mrežama koje uništavaju istinske ljudske odnose. Osim toga, potaknuo je roditelje, odgojitelje i ustanove da štite prava djece od samog začeća.
U trećem dijelu pobudnice Sveti je Otac preporučio istinski biblijski pastoral da bi se odstranile predrasude i pogrješne ideje, a istaknuo je važnost bogoštovlja, čija se obnova, gdje je potrebna, ima temeljiti na Riječi Božjoj. Papa je istaknuo i bitnost krštenja, koje omogućuje zajedništvo i solidarnost, te sakramenta praštanja i pomirbe za promicanje mira.
Dokument podsjeća da je evangelizacija bitno poslanje Crkve te da stoga i katolici Srednjeg istoka imaju obnoviti svoj misionarski duh. Veliki poticaj za obnovu može proizići iz Godine vjere. Posebno je zahvalio svima koji djeluju u odgojnim centrima, školama, katoličkim sveučilištima jer očituju da se odgajajući za snošljivost i na Srednjem istoku može živjeti u poštivanju i suradnji.
Dokument osim toga predlaže i neke konkretne smjernice, poput zajedničkog prijevoda Očenaša na lokalne jezike, proglašavanja Biblijske godine i godišnjeg tjedna Biblije; poticanja novih oblika komunikacija, bitnih za evangelizaciju; te ekumenskog dogovora o priznavanju krštenja između Katoličke i drugih crkvi s kojima se vodi teološki dijalog. Na kraju Papa zahtijeva slobodan pristup vjernicima u sveta mjesta.
Na posljednjim stranica pobudnice Papa ponovno poziva na pravedan prijateljski mir. Političari i vjernici imaju učiniti sve da se uklone uzroci trpljenja stanovništva na Srednjem istoku, a kršćani zajedno i odvažno trebaju svjedočiti Krista. Riječ je o teškom i vrlo uzvišenom svjedočenju – zaključio je Benedikt XVI.