Papa je Benedikt XVI. danas, 14. rujna, u ranim poslijepodnevnim satima stigao u Beirut,
u prigodi svojega 24. međunarodnog apostolskog putovanja. Posjet je to koji već od
prvoga govora, tijekom svečanosti dobrodošlice u međunarodnoj zračnoj luci „Rafiq
Hariri“, pokazuje dimenziju mira koji je Srednjem Istoku hitno potreban. Sveti je
Otac istaknuo da se libanonski model suživota ima ukorijeniti u nazočnosti Boga u
životu svakog čovjeka. U zračnoj su luci, osim libanonskoga predsjednika Michela Sleimana,
Papu dočekali najviši državni predstavnici, patrijarsi, libanonski biskupi, te pravoslavni
i muslimanski uglednici, i predstavnici iz svijeta kulture. Papa je Benedikt XVI.
pošao na Srednji Istok kao hodočasnik mira. Njegovo je putovanje u Libanon započelo
u znaku prijateljstva prema Libanoncima, i prema svim narodima toga područja, bez
obzira na njihovu vjeru. Ovaj je pohod, koji je Papa snažno želio, libanonski narod
dugo očekivao, a njegovu je radost u govoru dobrodošlice sažeo libanonski Predsjednik,
spomenuvši pritom pohod Ivana Pavla II. toj zemlji, te odnose Libanona sa Svetom Stolicom.
Sveti je Otac pak u svojemu govoru podsjetio da je jedan od glavnih razloga putovanja
potpisivanje posinodske pobudnice „Crkva na Srednjem Istoku“, te zahvaljujući svima
koji su se zauzeli za ostvarivanje tog pohoda, spomenuo uske veze između Libanona
i Svete Stolice, koji su i vidljivo istaknuti u nazočnosti kipa svetoga Marona u Bazilici
svetoga Petra. Lijepo je vidjeti da iz Petrova svetišta sveti Maron stalno posreduje
za Libanon i Srednji Istok – rekao je Papa te istaknuo da ne zaboravlja žalosna i
bolna zbivanja koja su tijekom dugih godina mučila Libanon. Potom je istaknuo model
suživota u toj zemlji kao primjer za cijelu regiju, te zahvalio svima koji se zauzimaju
u traženju putova jedinstva i sloge, posebno među vjerskim zajednicama. Sretan
suživot u Libanonu ima pokazati cijelomu Srednjem Istoku, kao i ostalim dijelovima
svijeta, da unutar jedne države može postojati suradnja među različitim crkvama, među
svim dijelovima jedne Katoličke Crkve, i to u duhu bratskoga zajedništva s drugima
– istaknuo je Sveti Otac te napomenuo da je suživot i smjeran dijalog među kršćanima
i njihovom braćom drugih religija moguć. Primijetivši potom da je ta ravnoteža krajnje
osjetljiva, istaknuo je da bi se mogla prekinuti kada je podvrgnuta pritiscima koji
su prečesto podložni interesima, protivni i strani skladu i blagosti libanonskoga
naroda. Tu se ima dokazati stvarna umjerenost i velika mudrost – istaknuo je Sveti
Otac te dodao da razum ima prevladati nad jednostranom strašću kako bi se poduprlo
opće dobro sviju. Istaknuvši da je pravi mir ukorijenjen u nazočnosti Boga, Papa
je rekao da će način zajedničkoga života, suživot koji Libanon želi posvjedočiti,
biti dubok samo ako se temelji na gostoljubivom pogledu i naklonosti prema drugomu,
ako je ukorijenjen u Bogu koji želi da svi ljudi budu braća. Poznata libanonska ravnoteža
koja želi i dalje biti stvarnost, može se nastaviti zahvaljujući dobroj volji i zauzimanju
svih Libanonaca – primijetio je Sveti Otac te dodao da će tako uistinu biti uzor za
stanovnike cijeloga tog područja, kao i za cijeli svijet. Ipak, - dodao je Papa –
nije riječ o samo ljudskom djelu, nego o Božjem daru koji se ima uporno tražiti, ustrajati
po svaku cijenu, te odlučno učvršćivati. Dolazim u Libanon kao hodočasnik mira,
kao Božji prijatelj, i kao prijatelj ljudi – rekao je Sveti Otac te istaknuo da su
u njegovim molitvama boli brojnih koji trpe na području Srednjega Istoka. I za njih
dolazim kao hodočasnik mira – dodao je Papa. Mir vam svoj dajem, kaže Krist – rekao
je na arapskom jeziku Sveti Otac te dodao – Osim Libanona, duhom dolazim i u sve zemlje
Srednjega Istoga kao hodočasnik mira, prijatelj Božji i prijatelji svih stanovnika
svih zemalja regije, bez obzira na njihovu pripadnost i vjeru.