O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
U hrvatskom euharistijskom svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, jučer,
na Svetu nedjelju, središnje euharistijsko slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup
Mile Bogović, u zajedništvu s domaćim biskupom Josipom Mrzljakom, bjelovarsko-križevačkim
biskupom Vjekoslavom Huzjakom, sedamdesetak svećenika te oko dvadeset tisuća hodočasnika
koji su ispunili prostor oko zavjetne kapele. Bog je učinio čudesan znak u ovome
gradu i našoj Domovini. Sveta Stolica je potvrdila autentičnost događaja nakon stotinu
godina, 1513., pa i tu možemo vidjeti dodatni znak priznanja za ovo mjesto i za našu
Domovinu. Bilo je to, naime, vrijeme kada je Hrvatska na sve strane krvarila: mnogi
su odvedeni u tursko ropstvo, mnogi su ubijeni, a mnogi su se preselili u druge krajeve
– podsjetio je biskup Bogović. Na primjeru Kristova života biskup je potom ukazao
na smisao i vrijednost prolijevanja nevine krvi koja se daruje za dobro drugih. Taj
spomen činio je i onaj svećenik u Ludbregu 1411. godine, to činimo i mi danas ovdje,
nedaleko mjesta gdje se čudo dogodilo, a to čine kršćani svagdje kad god se okupljaju
u Kristovo ime. Biti osuđen kao zločinac, a biti nevin, proliti svoju nevinu krv i
tu krv prikazati, darovati za spas drugih – to je ta Predragocjena Krv Kristova. Nema
svetijeg i uzvišenijeg čina. Najveći su u Crkvi oni koji su u tome nasljedovali Isusa,
koji su bili spremni nevini trpjeti za spasenje braće, a Crkva je bila jača kada je
imala više takvih – istaknuo je propovjednik. Biskup Bogović ovom se prigodom osvrnuo
i na aktualnu temu o takozvanom „građanskom odgoju“ u školi, kazavši da je opasno
stajalište prema kojemu ljudi imaju pravo na ostvarivanje i iživljavanje svake želje
i poriva. Oni koji takvo stajalište promiču zastupaju mišljenje da u građanskome odgoju
mladež treba uputiti u spolni odgoj koji neće ići za tim da ljudi budu gospodari svojih
nagona, nego da samo paze na zdravlje i da se čuvaju od začeća. Dakako da smo već
tu došli do granice kada je lako i ubiti začeto biće – proliti nevinu krv. Iako nam
je poznato da je kod nas zakonski dopušteno začetom čovjeku oduzeti pravo na život,
Crkva i dalje tvrdi da je to u Božjoj nadležnosti i da nijedan čovjek i nijedna ljudska
institucija nemaju pravo kršiti Božji zakon. Odgovornost je Crkve – nastavio je –
tražiti tragove mučeništva, nevino prolivene i darovane krvi. Crkva treba biti uvijek
i svagdje osjetljiva za nevino prolivenu krv, bez obzira na vjeru i narodnost! Povezati
svu nevinu i darovanu krv u našoj prošlosti – to je projekt i Crkve hrvatskih mučenika
i Komisije za hrvatski martirologij – zaključio je biskup Bogović. Apostolski nuncij
u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico pohodio je jučer Porečku i Pulsku
biskupiju, zajedno sa savjetnikom nuncijature mons. Maurom Lallijem. Gostima su dobrodošlicu
izrazili porečki i pulski biskup Dražen Kutleša, generalni vikar mons. Vilim Grbac,
kancelar Sergije Jelenić i tajnik don Vladimir Brizić. Domaćini su upoznali apostolskoga
nuncija s povijesnim znamenitostima te s aktualnim pastoralnom aktivnostima u biskupiji
– prenijela je IKA. Križevački grkokatolički biskup Nikola Kekić i žumberački biskupski
vikar Mile Vranešić od 4. do 16. rujna boravit će u pastirskome pohodu Hrvata grkokatolika
i rimokatolika u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama – prenosi IKA. Slaveći 400.
obljetnicu obnove crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj i Marčanske biskupije, najprije
će u Clevelandu posjetiti hrvatsku grkokatoličku župu sv. Nikole, koja slavi 110.
obljetnicu, te Hrvatsku katoličku misiju sv. Petra i Pavla. U Hrvatskoj katoličkoj
misiji u Hamiltonu biskup će blagosloviti bistu križevačkog biskupa i hrvatskog mučenika
dr. Janka Šimraka. Pastirski obilazak završit će na Žumberačkoj farmi, gdje će se
susresti s brojnom žumberačkom zajednicom i njihovim prijateljima. Fra Marijan
Baldo Zlovečera preminuo je jučer, 2. rujna, u franjevačkom samostanu u Cavtatu. Rođen
je 1933. godine u Pridvorju. Vojsku je služio u Prizrenu na Kosovu, gdje je nakon
odsluženoga dvogodišnjeg roka od vojnoga suda u Nišu osuđen na pet godina robije.
Kaznu je izvršavao od 1955. do 1956. godine u Nišu i Požarevcu, a poslije toga proboravio
je četiri godine na zloglasnom Golom otoku. Franjevački habit obukao je 1961. godine
na Košljunu, a za svećenika je zaređen 1965. godine u Dubrovniku. Veliki dio svoga
svećeničkog života proveo je radeći za naše iseljenike u Argentini i u Južnoj Africi.
Nedavno je objavljena njegova knjiga „Na gumnu zla“, u kojoj je opisao događaje kojima
je bio svjedok za svoga uzništva na Golom otoku.