U Zagrebu proslavljen blagadan bl. Augustina Kažotića

Svečano misno slavlje na spomendan bl. Augustina Kažotića u istoimenoj zagrebačkoj župi u petak, 3. kolovoza, predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini Tomo Vukšić. U koncelebraciji su bili provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto Gavrić i domaći župnik fr. Nikola Leopold Noso te dominikanci iz zagrebačkih samostana. U homiliji biskup Vukšić istaknuo je kako bl. Augustina Kažotića naša hrvatska kultura smatra začetnikom humanizma u sjevernim hrvatskim krajevima.
Crkvena ga javnost pamti kao obnovitelja velike ondašnje zagrebačke biskupije na različitim razinama: na duhovnom, svećeničkom, odgojnom, liturgijskom i pastoralnom planu. Bio je, kažu njegovi životopisi, propovjednik snažnoga glasa. Ne zbog decibela, nego ideja koje je zastupao. Bio je ugledni znanstvenik svoga vremena koga laička i crkvena javnost jednoglasno smatra najuglednijim Hrvatom njegova vremena, rekao je biskup, te upozorio kako je unatoč tome tako zaboravljen u hrvatskom narodu i u općoj Crkvi.
Biskup je podsjetio kako su u vremenu u kojem je živio bl. Augustin hrvatsko društvo kao i ondašnja država unutar koje se nalazio ovaj dio našega naroda bili strahovito podijeljeni zbog različitih razloga. Društvena podjela do ratnih sukoba bila je česta pojava Augustinovog doba, a dinastička borba za vlast vrlo često je ružno završavala. Jedan od tih sukoba bio je i uzrok Augustinova progonstva u Avignon. No Augustin i dok je boravio u Zagrebu, i dok je bio u Avignonu i poslije kad se našao u Luceri, cijelo vrijeme bio je borac za prava društva, za prava Crkve i naroda kojemu je pripadao, te su ga birali da posreduje u sporovima, rekao je biskup Vukšić, te podsjetio kako je i sam njegov odlazak u Avignon imao za cilj posredovanje u sporu između ondašnjih pretendenata na državnu vlast.
„Možemo stoga za Augustina reći da je svetac društvene sloge", primijetio je propovjednik, te istaknuo kako taj vidik suvremenosti nije potrebno razlagati. „Danas, naime, ne postoje dinastičke borbe za vlast, ali postoje borbe za vlast. Danas ne postoje ondašnje društvene podjele na način kako je to onda bilo, ali i ovo društvo kao i tolika društva oko nas zaista su podijeljeni. Bl. Augustin pojavljuje se kao suvremeni poziv na obvezatnu društvenu slogu, slogu koja donosi plodove i u društvu i u državi i u Crkvi, među ljudima do svakoga pojedinca", rekao je biskup. Podsjećajući da je bl. Augustin, rodom iz Trogira, bio biskup u Zagrebu, biskup je rekao da danas među Hrvatima, pogotovo na nekoj vrsti pokrajinske pripadnosti, gotovo neke nevidljive sile proizvode nove podjele. „Ovaj svetac sretno spaja hrvatski jug i hrvatski sjever. Ovaj sveti Dalmatinac u Zagrebu poziv je da različite tradicije jednoga naroda, u ovome slučaju hrvatskoga naroda jesu komplementarne tradicije, jesu tradicije koje se nadopunjuju, jedna drugoj su blagoslov ako sretno i složno stoje jedna pokraj druge. Stoga je ovaj sveti Dalmatinac u Zagrebu snažna opomena svih takvih podjela i snažan poziv na zaživljavanje prakse, ne samo teorije o komplementarnosti naših različitih krajeva i tradicija", upozorio je biskup.