Cijepanje Bosne i Hercegovine neće donijeti željeni mir

Tko vjeruje da će do rješenja doći novim podjelama, vjerojatno ima iskrivljeno poimanje mira – ustvrdio je Johanness Heeremann von Zuydtwyck komentirajući pokušaje da se sukob u Bosni i Hercegovini riješi razdvajanjem nacionalnih skupina.
Predsjednik Međunarodnog izvršnoga vijeća Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji tek se vratio iz posjeta Bosni i Hercegovini, gdje je posjetio sve katoličke biskupije i susreo se s brojnim uglednicima lokalne Crkve. Sad su u ruševinama mnoga sela u kojima su nekad živjeli katolici. Od 1991. godine, kada je započeo oružani sukob, u Republici srpskoj nesrpsko stanovništvo je strašno opalo, a kao što je nedavno kardinal Puljić rekao zakladi, unatoč međunarodnim obećanjima, mnogi se Hrvati katolici ne mogu vratiti u svoja sela.
Čini se da njihov povratak nije prioritet ni za međunarodnu zajednicu ni za bosansko-hercegovačke političare. Stekao sam dojam da mnogi žele riješiti problem stvarajući nove podjele. Ali etničke skupine neće postići mir ako ne ostanu zajedno. Stoga im moramo pomoći da pronađu put pomirbe – ustvrdio je Heeremann.
Tijekom putovanja po Bosni i Hercegovini Heeremann je ostao duboko dirnut golemim prinosom društvenoj pomirbi Katoličke crkve, premda je manjina. To da smo manjina ne priječi nas da pridonesemo razvoju društva – izjavio je kardinal Vinko Puljić. Pastoral za mlade, primjerice, ujedinjuje mladiće iz raznih etničkih skupina. Prakticirajući sport mladi se upoznaju stvarajući tako osnovu za miroljubivo društvo – istaknuo je Heeremann.
Crkvena se potpora ne ograničava samo na vjernike. Ostao sam zadivljen kako se skrbe za manje sposobne i za starije osobe, koje su manjim dijelom katolici. Crkva se skrbi za sve i ne osvrće se na njihovu vjeru, a može li biti boljeg crkvenog svjedočanstva – upitao je Heeremann.
I nakon sedamnaest godina od oružanog sukoba Crkvi je potrebna potpora. Brojna su crkvena zdanja porušena: crkve, samostani i župni stanovi još su u ruševinama. Mnoga se sela imaju obnoviti da se izbjeglice mogu vratiti u rodni kraj. Prije rata je u Bosni i Hercegovini živjelo 820 tisuća katolika, a sada ih ima samo 460 tisuća. Zaklada Pomoć Crkvi u nevolji je 2011. godine dala Crkvi u BiH gotovo 860 tisuća eura. Osim brojnih obnova crkvi i vjerskih zdanja, porušenih u ratu, zaklada podupire i vjerski tisak, poput časopisa katoličkog teološkog fakulteta u Sarajevu – istaknuo je Heeremann.