Zavist - žalostan grijeh XXI. stoljeća

Zašto on 'da' a ja 'ne'? Iz tog se upita rađa zavist, a on ne nastaje iz ljubavi prema jednakosti, kako na prvi pogled može izgledati. Zavist u prvom redu ovisi i rađa se u ljudskom srcu, a to je Isus potvrdio govoreći svojim učenicima: Iz srca dolaze zle misli, ubojstva, preljubi bludnost, krađe, lažna svjedočanstva, psovke – istaknuo je novoimenovani predsjednik Papinskoga vijeća za obitelj nadbiskup Vincenzo Paglia, na festivalu u Spoletu govoreći o jednom od sedam smrtnih grijeha, koji nazivamo zavist, odnosno žalost poradi tuđeg dobra.
Sveti Toma, pozivajući se na svetoga Ivana Damaščanskoga, ističe protuslovnost zavisti. Naravno je da smo žalosni zbog vlastita zla, a kod zavisti se upravo zbiva suprotno jer tuđe dobro smatramo vlastitim zlom. Stoga sveti Toma tvrdi da je zavist uvijek opaka. Smrtni je grijeh jer se izravno opire milosrđu i ljubavi – kazao je nadbiskup Paglia dodajući da je sebeljublje izvor zavisti.
Govoreći o vjekovnim analizama zavisti, rekao je da je biblijski opis najbolje osvjetljava zavist. Možemo reći da sve započinje s Luciferom, koji se pobunio protiv Boga, jer mu je želio biti jednak, i stoga ga je Bog strovalio u pakao. U drugoj Petrovoj poslanici, glede buntovnih anđela piše: Bog nije poštedio anđele koji su sagriješili već ih je strmoglavio u pakao i predao mračnim bezdanima gdje ih čuva za Sud. Stoga Lucifer ne podnosi nikoga tko je u zajedništvu s Bogom, ne podnosi da Adam i Eva mogu razgovarati s Bogom pa ih zavodi da se i oni pobune. Oni su prihvatili njegov savjet, a to je prvi grijeh, istočni grijeh, prauzor svakog grijeha. U Knjizi mudrosti piše: Bog je stvorio čovjeka za neraspadljivost, i učinio ga na sliku svoje besmrtnosti. A đavlovom je zavišću došla smrt u svijet i nju će iskusiti oni koji njemu pripadaju – podsjetio je nadbiskup dodajući:
Ljudska je povijest prožeta istočnim grijehom. Čim je zavist ovladala ljudskim srcem odmah su se vidjele posljedice: Kajin iz zavisti ubija brata, zavist ga je prema bratu zaslijepila. Stoga Isus otkriva skrivenu okrutnost glavnih grijeha i poziva učenike na uzvišenost ljubavi: Čuli ste da je rečeno starima: 'Ne ubij!'... A ja vam kažem: „Svatko tko se ljuti na svoga brata bit će odgovoran na sudu“. Ljubav je mjera savršenstva ljudskog srca i osjećaja a Novi zavjet bez pridržaja osuđuje zavist jer je protivna zapovijedi ljubavi, jer truje i razara odnos s drugim. Isus je također bio žrtva zavisti velikih svećenika kad su ga predali Pilatu vičući: Raspni ga! Zavist ih je zaslijepila, zatamnila im um i stoga je Isus, jedini pravednik, završio na Križu – istaknuo je nadbiskup Paglia.
Zavist razbija miroljubivi suživot i ubija ljubav. Ona se hrani uništavanjem drugoga a ujedinjuje na izopačen način, kao što se zbilo pod križem. No ljubav uskrsava i pobjeđuje sile zla i s njima zavist. Evanđelje jasno govori što može pobijedit neslogu, sukobljavanje i zlobu, a to je Božja besplatna ljubav, samo ona može pobijediti žalac glavnih grijeha. Samo se ljubav, kako veli sveti Pavao u Poslanici Korinćanima, može oprijeti razornim strastima i jamčiti slogu ujedinjujući sve u jedno tijelo: „Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se, nepristrana je, nije nepristojna, ne traži svoje, ne razdražuje se, zaboravlja i prašta zlo, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini“ – podsjetio je nadbiskup.
Govoreći o naučavanju crkvenih Otaca, nadbiskup je Paglia rekao da je papa Grgur Veliki prvi sustavno govorio o glavnim grijesima: glavni su grijesi međusobno povezani i uzajamno su uzročni. Prva kćer oholosti je hvalisanje, koje, čim nagrize dušu, rađa zavist, jer žudi za veličinom a žalosti ako je netko ostvario tu veličinu. Taj je veliki papa upozoravao na opasnost oholosti, koja rađa mnogu djecu, a prvorođenče je zavist koja je vrlo plodna, tvrdi Grgur Veliki navodeći što sve zavist rađa: mrmljanje, ocrnjivanje i uništavanje drugoga, srdžbu, radovanje tuđem zlu, mržnju pa čak i ubojstvo drugoga. Možemo dakle zaključiti da zavist, kao i drugi smrtni grijesi, nije zatvorena u ogradi ljudskog srca. Nije pasivan grijeh, naprotiv, truje sebe i druge. Može se reći da je i društveni grijeh jer svojom otrovnom snagom nagriza dubinu ljudskih odnosa i uništava miroljubivi suživot – ustvrdio je nadbiskup Paglia.
Prema svetom Ciprijanu, zavist je moljac duše, jer u zavidnu osobu unosi nemir i patnju. Zavidnik je zapravo frustrirana osoba, sebeljublje mu zasljepljuje razum i stoga ne može podnijeti dobro drugoga, smatra ga zlom jer ranjava njegovu čežnju za slavom i uzdizanjem. Može se shvatiti kad netko želi prisvojiti tuđe dobro, ili nečije čuđenje pred nezasluženim dobrom drugoga, ali zavist ne zaslužuje milosrđe jer joj je cilj potvrđivanje osobne veličine nad drugim i stoga ima izopačen sud o sebi. Odlučno se mora boriti protiv zavisti – istaknuo je nadbiskup.
Premda je istina da su glavni grijesi također i društveni – ustvrdio je nadbiskup Paglia, zavist ipak zaslužuje negativni primat zbog srozavanja i uništavanja ljudskih odnosa. Ona zapravo hrani uzajamno nepovjerenje koje se pretvara u borbu i sukobljavanje osoba i skupina, a u korijenu uništava osjećaj solidarnosti. Svjedok je tomu povijest čovječanstva, a u današnjem društvenom kontekstu, gdje se individualizam naglašava i širi, zavist ubrzava vrlo opasno društveno srozavanje. Istina je da su danas muškarci i žene slobodniji, ali je istina i da je individualizam oslabio zajednicu, 'ja' je prevladao nad 'mi'. U tom kontekstu zavist ima otvoren put, a to je vrlo žalosno. Neki naše vrijeme nazivaju dobom žalosnih strasti – ustvrdio je nadbiskup.
Govoreći o borbi protiv zavisti, rekao je da je ljubav jedino oruđe kojim se može pobijediti zavist. Naravno, mislim na Isusovu ljubav koju autori Novog zavjeta nazivaju 'agape', a ta riječ gotovo i nije bila poznata u grčkoj kulturi. Ta se ljubav ne hrani odsutnošću drugoga (eros), niti se raduje poradi prisutnosti drugoga (philia), ljudi je teško mogu shvatiti a Isus je njezino očitovanje: to je besplatna ljubav, čak neopravdana, jer je ni okviri uzajamnosti ne mogu obuhvatiti. Jedino takva ljubav, kap te ljubavi ako je u ljudskom srcu, može pobijediti zavist. I u ovom se tisućljeću u ljudskom srcu zaista odigrava sudbina čovječanstva. Uvijek mi je ponavljao jedan moj dragi prijatelj da se zavist u sebi i drugima može pobijediti molitvom za zavidnike. A najuzvišeniji put je ljubav. Sve se dakle odigrava u srcu. Stoga s pravom veli židovski mudrac: Ako želiš promijeniti svijet, počni mijenjati svoje srce – zaključio je nadbiskup Paglia.