Na svetoj misi u sv. Ivanu Lateranskom Papa potaknuo na veće štovanje Euharistijskog
Isusa
O vrijednosti euharistijske pobožnosti i svetosti Euharistije govorio je Sveti Otac
u propovijedi na svetoj misi Tijelova, koju je sinoć predvodio pred bazilikom svetoga
Ivana Lateranskog. Po završetku svete mise, Papa je predvodio euharistijsku procesiju
prema bazilici svete Marije Velike, u kojoj je sudjelovalo nekoliko desetina tisuća
vjernika. Važno je podsjetiti na dva značajna vidika euharistijskog otajstva koja
su danas djelomično zanemarena: euharistijsku pobožnost, naročito klanjanje pred Presvetim
oltarskim sakramentom, te na njegovu svetost. Pristrano tumačenje II. vatikanskog
sabora, primijetio je Papa – praktično je dovelo do toga da se euharistijska pobožnost
svela na slavljenički trenutak kada Gospodin saziva skupštinu svojega puka, ali usredotočujući
svekoliki odnos s Euharistijskim Isusom samo na vrijeme svete mise, postoji opasnost
da se Njegova prisutnost isključi iz drugoga vremena. Tako se manje osjeća trajna,
stvarna, bliska, prisutnost Isusa među nama, u našim kućama, da je žila kucavica grada,
kraja i teritorija. Sakrament Kristove ljubavi ima prožimati cjeloviti svakodnevni
život – ustvrdio je Benedikt XVI. Štovanje je Presvetoga Sakramenta – nastavio
je Papa – poput duhovnoga ozračja u kojem zajednica može dobro slaviti Euharistiju:
Susret s Isusom u misi u cijelosti se zbiva kada zajednica priznaje da On u sakramentu
ostaje s nama i prati nas prihvaćajući naše duhovne žrtve da ih prikaže Ocu – objasnio
je Benedikt XVI. Papa je podsjetio na iskustva, doživljena stojeći u tišini pred
Gospodinom: Duže zadržavanje u tišini pred Gospodinom, nazočnim u svojemu sakramentu,
istinsko je očitovanje našega pripadništva Crkvi. Objašnjavajući klanjanje pred Presvetim,
Papa se osvrnuo na međusobne odnose. Da mogu komunicirati s nekom osobom moram je
poznavati, znati nijem stajati uz nju, slušati je, gledati je s ljubavlju. Prava ljubav
i pravo prijateljstvo žive od uzajamnih pogleda, dubokih tišina, uvjerljivih, punih
poštovanja i divljenja – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći o svetosti Euharistije,
Papa je primijetio da je izvjesni svjetovni mentalitet iz šezdesetih i sedamdesetih
godina prošloga stoljeća doveo do krivog shvaćanja novine kršćanske pobožnosti. Istina
je da središte pobožnosti nije više u obredima, u starozavjetnim žrtvama, nego u samom
Kristu, a ipak... On nije dokinuo sveto, nego ga usavršio, ustanovljujući novu pobožnost,
koja je u cijelosti duhovna, ali koja se ipak, dok smo na vremenskom putu, služi znakovima
i obredima – istaknuo je Benedikt XVI. Sveto ima odgojnu ulogu – veli Papa – a
njegovo gubljenje osiromašuje kulturu, naročito oblikovanje novih naraštaja. Govoreći
o slavlju u tijeku zapitao je „ Kad bi se primjerice u ime svjetovne vjere, kojoj
nisu potrebi sveti znakovi, ukinula ova gradska procesija Tijela Kristova, duhovni
bi obrub Rima „splasnuo“ a naša bi osobna i zajednička svijest oslabila. Isus je dakle
kao obred ustanovio sakrament svojega Tijela i Krvi, zamjenjujući starozavjetne žrtve,
zapovjedivši Apostolima da ga obavljaju. Danas i svaki dan u ovoj vjeri slavimo euharistijsko
otajstvo i častimo ga kao središte našega života i kao srce svijeta – zaključio je
Benedikt XVI.