Crkvena zbivanja u BiH

U mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve svečanu Svetu misu proslave nebeske zaštitnice katedrale, 28. svibnja, slavio je mjesni biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić uz suslavlje dvadesetak svećenika i sudjelovanje mnoštva vjernika. U prigodnoj propovijedi biskup Perić je govorio o prvim trima zazivima Lauretanskih litanija: Majko Kristova, Majko Crkve, Majko Božje milosti. Ističući na početku da marijanski dio litanija s nazivom „Majko“ otvara zaziv: „Majko Kristova“, kazao je kako Marijino majčinstvo jest matica svih istina o njoj, „po Božjoj milosti povlaštenoj ženi“. Naglasivši kako je ljudima Krist po Mariji postao brat, zaključio je da je po Kristu Marija svim vjernicima postala majka, majka duhovna, majka u redu vjere, milosti, u redu spasenja, ne u redu fizičkoga boravka na zemlji. Osvrćući se na treći zaziv: „Majko Božje milosti“, rekao je da iskazati milost znači dati nekomu vrijedan i neočekivan, nezaslužen i besplatan dar te dodao da je Isus Krist najveći Božji dar zemlji i čovječanstvu.
Ovogodišnji 41. Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije održan je 25. i 26. svibnja godine u Gospinom svetištu Komušina-Kondžilo pod geslom: „Radujte se u Gospodinu uvijek!“ (Fil 4,4). Cijelonoćno bdijenje i klanjanje pred Presvetim predvodio je povjerenik za mlade Vrhbosanske nadbiskupije dr. Šimo Maršić, a mladi su se smjenjivali u molitvi i pjesmi sve do jutarnjih sati. Brojni mladi i drugi hodočasnici, uz molitvu i pjesmu, pješice su išli od župne crkve u Komušini do brda Kondžila. Euharistiju je slavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz suslavlje četrdesetak svećenika. Svi glazbeno nadareni mladi zajedno su animirali pjevanje tijekom Mise. Nakon Mise i ručka, uslijedio je Sajam vjere na kojem su se predstavili: animatori, Udruga katoličkih studenata Emaus, Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II, Prijatelji malog Isusa, projekt 72 sata bez kompromisa i Misijska središnjica BiH. Festival vjere animirali su bend Antonius s Bistrika, VIS Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa Emanuel iz Sarajeva, te bend Misijske središnjice BiH.
Na svetkovinu Duhova, 27. svibnja, biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica, podijelio je sakrament svete potvrde za 13 krizmanika banjolučkog dekanata. Nakon navještaja Evanđelja, dekan banjolučkog dekanata fra Ivo Orlovac, župnik na Petrićevcu, predstavio je biskupu Komarici ovogodišnje krizmanike koji dolaze iz pet župa: Budžak, središnje gradske župe Pohoda BDM, iz župe Petrićevac te župa Presnače i Šimići. „Kao što je Duh Sveti sišao na preplašene apostole i osposobio ih za naviještanje Uskrslog Krista, tako će danas Duh Sveti sići i na vas da biste mogli hrabro i odvažno svjedočiti u svijetu: Krist je uskrsnuo“, kazao je biskup Komarica u prigodnoj propovijedi. Liturgijsko pjevanje tijekom Misnog slavlja animirao je Katedralni zbor uz orguljsku pratnju s. Damjane Kovačević, a članovi svečane pontifikalne asistencije bili su mladi banjolučkog dekanata.
Članice Vrhovne uprave Družbe sestara Služavki Malog Isusa iz Zagreba predvođeni vrhovnom glavaricom s. M. Radoslavom Radek 29. svibnja pohodile su Sarajevo - kolijevku svoje Družbe. Na početku povjerene im nove službe došle su na svoje korijene kako bi na osobit način molile na grobu svoga utemeljitelja, sluge Božjega Josipa Stadlera u katedrali Presvetog Srca Isusova koju je on dao izgraditi. Tom prigodom članice Vrhovne uprave susrele su se i s kardinalom Puljićem te ga pobliže upoznale s djelovanjem Družbe Služavki Malog Isusa kao i izazovima s kojima se sestre susreću u današnjem vremenu. Kardinal Puljić je ohrabrio novu Upravu i zaželio da proces za proglašenje blaženim sluge Božjega Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa i njihova utemeljitelja, bude nadahnuće njihovoj duhovnosti. Članice Uprave pohodile su i apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Alessandra D'Errica koji uskoro odlazi na ovu dužnost u glavni grad Republike Hrvatske.
Na svetkovinu Duhova, 27. svibnja, kardinal Puljić slavio je svečanu Euharistiju u prepunoj katedrali Srca Isusova u Sarajevu, a popodne i u sarajevskom Gospinom svetištu na Stupu te podijelio sakrament krizme za 106 mladića i djevojaka iz svih sarajevskih župa. „Nadam se da ste pripravljani ne samo na vjeronauku nego i u obitelji jer je obitelj prva škola vjere i molitve. Vjera raste tamo gdje ima Duha Božjega… Tamo gdje nema Božjega Duha, izostanu plodovi Duha: ljubav, mir, sloga, razumijevanje, poštivanje… sve ono što na neki način čini život lijepim“, rekao je kardinal Puljić u prigodnoj propovijedi usporedivši djelovanje Duha s vodom bez koje svaka biljka zakržlja. Potaknuo je mlade da se odupru bolesnom javnom mnijenju i budu ljudi karaktera, poštenja i čestitosti naglasivši da sve je to moguće uz pomoć Božjega Duha.
U nedjelju, 27. svibnja, na groblju Dubravica u župi Vitez pokopana je članica Družbe Služavki Malog Isusa sestra M. Paula (Mara) Šarić koja je preminula 26. svibnja u 89. godini života i 66. godini redovništva u Domu sv. Josipa u Vitezu. O životu s. Paule na kraju Mise zadušnice progovorila je provincijska glavarica s. Admirata Lučić podsjetivši najprije da su je sestre zvale majka Paula te da je voljela Dijete Isusa, Crkvu i njene svećenike, sestarsku Družbu i njezina utemeljitelja Stadlera te služila bolesnima. „Trideset godina je provela uz bolesnički krevet njegujući bolesnike. Stotinama ljudi je na kraju njihovog životnog hoda zatvorila umorne oči. Često nam je govorila o misteriju života i tajni prelaska u vječnost. Vjerujem, da su joj oni otvorili vrata vječnosti“, kazala je s. Admirata.
U nedjelju, 27. svibnja, u okviru Dana sjećanja na žrtve Burića štale iz godine 1945. slavljena je Sveta misa u župi Garevac kod Modriče koju je predvodio preč. Ilija Orkić, kancelar Vrhbosanske nadbiskupije. Na početku Mise župnik Filip Brajinović podsjetio je da će tijekom Mise posebno moliti za oko 500 Hrvata katolika koji su bili zatočeni u Burića štali od 25. do 28. svibnja 1945. Dodao je da je oko 400 nasilno odvedeno i ubijeno bez suđenja i presude. Pozvao je na molitvu i za one koji su taj strašni zločin počinili.