U šutnji se prepoznaju glasovi istinske ljudskosti

Sveti je Otac danas spomenuo i Svjetski dan obavijesnih sredstava te, sukladno sa svojom porukom uz taj dan o šutnji naime i riječi kao putu nove evangelizacije, potaknuo sve da mole za taj sklad u životu svakoga kršćanina, a posebice novinara. Predsjednik Papinskoga vijeća za obavijesna sredstva nadbiskup Claudio Maria Celli posebno je istaknuo važnost šutnje da bi se u njoj prepoznali glasovi istinske ljudskosti i onda ih obznanjivali. Predsjednik pak Talijanske biskupske konferencije kardinal Angelo Bagnasco predvodio je jutros, 20. svibnja, Svetu Misu u Bazilici Santa Maria sopra Minerva u Rimu za sve djelatnike u obavijesnim sredstvima i mnogi su novinari i ravnatelji različitih glasila i televizije bili nazočni. Kardinal je u vrlo sadržajnoj homiliji spomenuo najprije Europu s dušom da bi doista mogla biti kuća za sve, a ne da se sve temelji samo novčarstvu i gospodarstvu, nego su potrebne i duhovne vrijednosti bez kojih one prve postaju bezdušne. Djelatnicima u obavijesnim sredstvima preporučio je da ne nasjedaju diktaturi mišljenja, jer, kazao je kardinal, nije problem informacija, nego sposobnost da se shvati smisao te poželio da informacija bude nadahnuta i vođena ljubavlju prema istini i prema poštovanju svih. To je nužno za komunikaciju da bude doista u službi zajednice, istaknuo je također kardinal Bagnasco.
Kako onda razumjeti onoga koji se bavi novinarstvom i traži vatikanske tajne da ih objavi jer bi inače zanijekao, kako veli, svoju bit novinara. Zašto onda i on ima osobnih tajni? Zar se stvarno ima sve objavljivati? I je li tu na djelu doista ljubav prema istini i poštivanju tajnovitosti pisama, što je uostalom i doseg demokracije i uljudbe? Takvih na žalost ima i u Hrvatskoj i još se smatraju uglednim novinarima pa čak i uzor-novinarima.
FAZ gotovo tri četvrtine stranice posvećuje Tomislavu Nikoliću te njegovu negdašnjem razmišljanju o Velikoj Srbiji da bi ga na temelju takva razmišljanja novinar provocirao u razgovoru za taj ugledni njemački dnevnik. Zamjećuje se neki napredak u Nikolićevu sadašnjem usmjerenju prema Europi, pa i sam veli da se okreće budućnosti, nakon pitanja o snu o velikoj Srbiji s poznatim granicama Virovitica-Karlovac-Karlobag.
Kad je već riječ o Europi, takozvani veliki Europejci sa svojega sastanka poručuju da ipak žele zadržati Grčku u Europi, dok grčki političar jednostavno veli, a gdje bi Grčka i bila, ako nije u Europi.