Očito zakonima zabranjena vjerska sloboda, i vjerska sloboda kojoj se pronicljivo
suprotstavlja relativizam, dva su lica iste medalje koja obuhvaća milijune vjernika
u svijetu, i to većinom kršćana. Među najnovijim stajalištima u svrhu zaštite vjerske
slobode ističe se ono kanadskih biskupa koje pravo na ispovijedanje vjere povezuje
s pravom na slobodu savjesti – istaknuo je pater Federico Lombardi, glavni ravnatelj
naše radijske postaje, u svojemu uvodniku za informativni tjednik Vatikanskoga televizijskog
centra 'Octava dies'. Kanadski su biskupi objavili važno pastoralno pismo o vjerskoj
slobodi, i slobodi savjesti. To je još jedan poziv na pozornost, i to ne samo na lokalnoj
razini, prema važnosti temā koje su postale ključne za svjedočenje i zauzimanje vjernika
i zajednice Crkve u naše doba – primijetio je pater Lombardi te istaknuo - Dobro znamo
koliko ih je Papa isticao i produbljivao u svojim zahvatima, kao što je poruka za
Svjetski dan mira, ili pak govori Diplomatskom zboru. Ističući potom dva važna
problema u tom pitanju, pater je Lombardi prije svega istaknuo da je tu riječ o očitom
kršenju pravā. Jedna je nedavna studija pokazala da više od 70% zemalja u svijetu
nameće pravna ili administrativna ograničenja koja praktički poništavaju prava vjernika
pojedinaca ili određenih vjerskih skupina (The Pew Forum on Religion and Public Life).
Spomenuvši također izvještaj udruge papinskoga prava 'Pomoć Crkvi u nevolji', kazao
je da on pak pokazuje da se danas više od 75% vjerskih progona u svijetu odnosi na
kršćane. Međutim, tu je i problem još pronicljivijih zasjeda koje dolaze iz relativizma
koji postaje tako agresivan da se – kako je rekao Papa – suprotstavlja ljudima koji
kažu da znaju gdje se nalazi istina ili smisao života. Taj je problem uvijek puno
osjetljiviji u zapadnim društvima, te nije slučajno da se, osim snažne rasprave koja
je u tijeku u Sjedinjenim Državama na području zdravstva, sada pridružuje i kanadski
dokument koji se s tom temom suočava uravnoteženo, te s dubokim i širokim obzorima.
On teži isticanju prava religije na sudjelovanje na javnom području, očuvanje ispravnih
odnosa između Crkve i države, oblikovanje savjesti u objektivnoj istini, te zaštitu
prava na priziv savjesti – istaknuo je pater Lombardi. Istaknuvši potom da vjernici
i Crkva ne traže drugo osim općega dobra, koje imaju činiti tako da njihova savjest
i vjera ne podnose nasilje, pater je Lombardi primijetio da je to rizik koji se u
naše doba ima suočiti s različitim i novim kulturnim i društvenim stanjima. Papa nam
pomaže raditi temeljito, u otvorenom i konstruktivnom dijalogu s našim vremenom. Njegovi
istaknuti govori u Westminster Hallu u Londonu, i u Parlamentu u Berlinu, sjajni su
primjeri toga. Nastavimo stoga tim putom – potaknuo je na kraju pater Lombardi.