Molitva je djelo Duha Svetoga u nama – istaknuo je Benedikt XVI. na današnjoj općoj
audijenciji na Trgu svetoga Petra govoreći o molitvi u poslanicama Svetoga Pavla,
a osvrnuvši se na dan obitelji koji se jučer slavio uputio je apel za potporu obitelji
i poželio da nedjelja, dan Gospodnji, bude neradni dan i prigoda za jačanje obiteljskih
veza. U katehezi je, govoreći o molitvi u Pavlovim poslanicama, objasnio značenje
molitvenog „dara“. Molitva je za svetoga Pavla „plod žive, stvarne i oživljavajuće
prisutnosti Duha Oca i Sina“. Ona je dakle djelo Očeva i Sinova Duha – istaknuo je
Benedikt XVI. Tumačeći molitvu u Poslanici Rimljanima, rekao je da se u molitvi
„možemo otvoriti Bogu, staviti mu na raspolaganje svoje vrijeme“. U molitvi više nego
u drugim okolnostima kršćanskog života bivamo svjesni svoje slabosti, siromaštva,
svojih ograničenja, jer se nalazimo pred svemogućim i uzvišenim Bogom. Što dublje
uranjamo u molitvu, više osjećamo svoju ograničenost, ne samo u svakodnevnim stvarnim
okolnostima nego i u odnosu s Bogom. U nama dakle raste potreba da se sve više pouzdajemo
u Njega – kazao je Sveti Otac. A to se upravo zbiva po djelovanju Duha Svetoga
koji prosvjetljuje naš um i zagrijava srce dok nas usmjerava prema Bogu. Molitva je
prema Svetom Pavlu prije svega zahvat Duha Svetoga u našu ljudskost da postanemo svjesni
svoje slabosti i da nas kao ljude vezane za materijalne stvarnosti preobrazi u duhovne
ljude – objasnio je Papa dodajući: Duh Sveti nas dakle mijenja, jer se po njegovoj
nazočnosti u nama ostvaruje naše ujedinjenje s Kristom, jer smo posinjeni u Sinovu
duhu. Sveti Pavao dakle govori o Duhu Kristovu i o Duhu Očevu: Nije se Bog Otac očitovao
samo u utjelovljenju Sina, nego se Njegov duh očituje u životu i djelovanju raspetoga,
umrlog i uskrslog Isusa. Duh Sveti nas dakle usmjerava prema Isusu Kristu – objasnio
je Benedikt XVI. Kako se djelo Duha Svetoga odražava u kršćanskom životu ako se
omogući da Kristov duh bude nutarnje načelo svekolikog čovječjeg djelovanja? Po molitvi
nadahnutoj Duhom Svetim oslobađamo se od svakog oblika straha i ropstva i uživamo
istinsku slobodu djece Božje. Duh Sveti nas oslobađa od svih životnih proturječnosti,
a ne naša volja. U molitvi kušamo istinsku slobodu koja dolazi od Duha Svetoga, slobodu
od zla i grijeha za dobro i za život, za Boga – ustvrdio je Papa a potom objasnio
kako sveti Pavao shvaća slobodu. Sloboda prema svetom Pavlu nije razuzdanost ni
mogućnost odabira zla, nego plod Duha koji je ljubav, radost, mir, velikodušnost,
dobrohotnost, dobrota, vjernost, blagost i vladanje samim sobom. Prava je sloboda
u ostvarenju dobra, istinske radosti, zajedništva s Bogom a ne u robovanju okolnostima
koje nas otuđuju od Boga – rekao je Benedikt XVI. Ako Kristovu duhu omogućimo da
u nama djeluje onda i odnos s Bogom – nastavio je Papa – biva toliko dubok da ga ne
može poljuljali ni jedna stvarnost ni okolnost. Tada shvaćamo da molitva ne oslobađa
od kušnji i patnji, nego nam omogućuje da možemo kušnje i patnje živjeti u jedinstvu
s Kristom, s njegovim patnjama, u nadi da ćemo sudjelovati i u njegovoj slavi. Često
se u svojoj molitvi s pouzdanjem obraćamo Bogu da nas oslobodi od fizičkog i duhovnoga
zla i čini nam se da nas Bog ne sluša i stoga smo u opasnosti da klonemo – kazao je
Papa i nastavio: A Bog sluša svaku molitvu, a u postojanoj i pouzdanoj molitvi
sa svetim Pavlom možemo shvatiti da sadašnje patnje ne priječe buduću slavu koja će
biti objavljena u nama. Molitva nas dakle ne oslobađa od kušnja i patnja, nego nam
omogućuje da ih živimo i s njima se sučeljavamo novom snagom, s istim Isusovim povjerenjem
kada se molio Bogu – objasnio je Sveti Otac dodajući. Ni odgovor Boga Oca na molitve
Sina nije bio neposredno oslobađanje od patnja, križa, smrti, nego je bio veći i dublji.
Na križ i smrt Bog je odgovorio uskrsnućem Sina, dakle novim životom. Molitva u Duhu
Svetom i nama dakle omogućuje da teret svakodnevice podnosimo u punoj nadi i pouzdanju
u Boga koji odgovara kao što je odgovorio Sinu – ustvrdio je Benedikt XVI. Osim
toga – dodao je Sveti Otac – molitva u Duhu Svetom nije zatvorena u sebe, nego se
otvara sudjelovanju u cviljenju i patnjama našega vremena i tako biva zagovor za druge,
nositeljica nade za sve stvoreno, izraz ljubavi koju je Bog po darovanom nam Duhu,
izlio u naša srca. Poželjevši da se u molitvi otvorimo prisutnosti i djelovanju Duha
Svetoga, koji nas potiče da srcem i dušom prionemo uz Boga te da tako Kristov Duh
postane snaga naše molitve, Papa je potaknuo sve da budu sigurni da nikada nisu sami,
a potom je na raznim jezicima pozdravio vjernike. Skupinu hrvatskih hodočasnika
pozdravio je riječima: Radosno pozdravljam
sve hrvatske hodočasnike, a osobito profesore i studente Visoke škole za međunarodne
odnose i diplomaciju iz Zagreba. Dragi prijatelji, prošle nam je nedjelje Krist
dao temelj svakog odnosa, a to je: Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio!
Nosite ovu zapovijed u svom srcu i vršite je uvijek i na svakom mjestu. Hvaljen Isus
i Marija!