Pregled tiska

Ne može se ostati ravnodušan pred tolikim mnoštvom na spomenu nevino stradalih u Bleiburgu i na križnim putovima kojih se hrvatski narod s bolju i s molitvom prisjeća. Molitva je to i za pobijene kao i za ubojice. Tko to ne prepoznaje na tom skupu, posebice u propovijedi biskupa Ivasa, taj odbacuje i svaki spomen na nevine žrtve, ili se osjeća nasljednikom iste one ideologije koja se tako lako obračunavala s navodnim narodnim neprijateljem. Danas se takvi brane civilizacijom i demokracijom, ali je istodobno niječu svima drugima. Pozivaju se na istinu, ali to je samo ona koju su oni godinama propisivali. Kako onda u samom hrvatskom biću objediniti tu ideološku zagriženost i njezine žrtve? Kršćani to čine promatrajući sebe i svijet u Božjoj perspektivi i znaju da nijedna žrtva nije uzaludna. Oni drugi, na žalost, svoja zakazivanja skrivaju pod tepih vlasti, dok su na vlasti, a kad nisu, onda to upravo vlašću koju su imali i koju su zlorabili opravdavaju. Vidljivo je to iz nekih začuđujućih reakcija na jučerašnji skup u Bleiburgu. Primjerice predsjednik hrvatske vlada izjavljuje da u Bleiburgu nije bilo govora tolerancije i razuma. Iz ovoga se može mnogo toga zaključiti. Prvo, zar je pozivati se na istinu i na molitvu nerazumno i netolerantno. Ili bi se razum i tolerancija imali pokazati samo onda kad se kima pred povijesnom neistinom koja je do sada vladala. Drugo zar nije krajnje vrijeđanje svega mnoštva zajedno s biskupom kad ih se tom izjavom proglašava netolerantnima i maloumnima? Hoće li predsjednik vlade moći tome narodu i biskupu sutra pogledati u oči? A upravo je izabran za predsjednika SDP-a te mu je Hrvatska tek druga briga, jer mu je partija prva. Još je bilo sličnih izjava nekih kojima su dani već odbrojeni, ali se još uvijek smatraju vrhovnim mjerilom svega. Tu su se novinari iskazali vještacima utoliko što ništa od govora biskupova nisu prenijeli, nego su to prepustili toljagama onih za koje su znali da će udariti mjesto njih.
Kršćani, katolici, Hrvati svega svijeta od Pakoštana do Pariza, New Yorka i Buenos Airesa molitvom i paljenjem svijeća dočekuju početak rasprave Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu Gotovina-Markač.