Izjava Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije
Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije objavilo je danas izjavu o prijedlogu
zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Odmah na početku izjave stoji da je taj
prijedlog zakona u suprotnosti s ustavom Republike Hrvatske, te je dužnost vijeća
da upozori javnost o moralnoj i pravnoj neprihvatljivosti namjere da se predloženim
Zakonom legalizira zamrzavanje ljudskih zametaka, omogući stvaranje ljudskog zametka
spajanjem sa spolnim stanicama zamjenskog roditelja, te omogući stvaranje zametka
izvan obiteljskog okružja i time lišavanje takvim postupkom rođenog djeteta prava
na oba roditelja. Prijedlog toga zakona nije u skladu s načelima Ustava Republike
Hrvatske, sa zahtjevima međunarodnih ugovora koji uređuju ljudska prava, posebice
Konvencijom o pravima djeteta, te Obiteljskim zakonom i Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Republika Hrvatska slobodna je urediti to područje na način koji smatra prihvatljivim,
te pri tome nije vezana zahtjevima Europske Unije ili Vijeća Europe, osim u tehničkim
pitanjima primjene medicinski potpomognute oplodnje. Dalje se u izjavi kaže da
je to također povreda ljudskih prava djeteta, jer je ljudski zametak ljudsko biće
u najranijoj i najranjivijoj fazi razvoja. Ovom znanstveno neprijepornom činjenicom
i na ljudski zametak se odnosi čl. 21. st. 1. Ustava Republike Hrvatske koji
glasi Svako ljudsko biće ima pravo na život. Zamrzavanjem zametaka i
njihovim uništenjem probirom s različitih osnova krši se Ustavom zajamčeno pravo na
život. Konvencija o pravima djeteta koju je ratificirao Hrvatski sabor nalaže da
se djetetu i prije rođenja osigura pravna zaštita, te pravo na skrb oba roditelja
(Preambula i čl. 7. st. 1. Konvencije). Obiteljski zakon Republike Hrvatske u čl.
32. st. 2. obvezuje supružnike na uzajamno poštivanje i vjernost. Prema predloženom
Zakonu može se postići začeće primjenom spolnih stanica treće osobe, što je s biološkog
i genetskog stajališta ravno rođenju djeteta iz preljuba. Iz ovih razloga donošenje
zakona koji je u očitoj suprotnosti s temeljnim odredbama Ustava RH, Konvencije o
pravima djeteta, Obiteljskog zakona te Zakona o suzbijanju diskriminacije neće primjereno
riješiti problematiku tog delikatnog područja. Takav zakon koji svojim rješenjima
u potpunosti zanemaruje opća moralna načela dugoročno bi se mogao negativno odraziti
na moral najširih krugova ljudi. Poznato je da zakoni koji zanemaruju moralnu komponentu
imaju za posljedicu da se radnje i postupci koji su prije njihovog donošenja općim
suglasjem bili nemoralni, činjenicom da su postali zakonski dopušteni vremenom se
počinju doživljavati kao moralno prihvatljivi. Jednostavnije rečeno, u promišljanjima
građana zakon se poistovjećuje s moralnošću i pravednošću. Na kraju Stalno vijeće
HBK stoga poziva osobito kršćane ali i sve ljude dobre volje u saboru da rade na
tome kako se nemoralni i pravno štetni zakoni ne bi donosili.