Na Lateranskom sveučilištu održan skup o vjerskoj slobodi

Deklaracija Drugoga vatikanskog sabora o vjerskoj slobodi, „Dignitatis Humanae“, bila je u središtu petoga susreta održanoga 3. svibnja na Lateranskom sveučilištu, u nizu nazvanom „Ponovno čitati Sabor“, s vidika skorašnjega spominjanja 50. godišnjice njegova početka. O velikom koraku koji je učinjen zahvaljujući tom dokumentu, za našu je radijsku postaju govorio sudionik skupa, nadbiskup Dijona, Roland Minnerath, te napomenuo da taj korak još nije u potpunosti učinjen, jer – kako je rekao – to je poruka za cijeli svijet: svako bi ljudsko biće trebalo imati slobodu za prakticiranje svoje vjere, odnosno za traženje pravoga Boga, a ne biti prisiljeno prihvatiti druga mjerila i druge načine života.
Vjera nadilazi sve granice; to je poruka Crkve, da se shvati da ljudi mogu biti ujedinjeni u svojoj različitosti, u činu vjere koji nadilazi etničke, i druge, pripadnosti, kojima se suprotstavljaju – napomenuo je nadbiskup te dodao da vjerska sloboda, kako ju shvaća Crkva, nema nikakve veze s relativizmom, s viđenjem religijā kao čisto prolaznih pojava, jer religije su izvanredno važne za život svakoga društva.
Na novinarov upit u kakvom je odnosu spomenuta deklaracija Drugoga vatikanskog sabora s deklaracijama o ljudskim pravima s jedne, i s ustavima suvremenih država s druge strane, nadbiskup je istaknuo da je razlika u shvaćanju religije. Za deklaracije, vjerska je sloboda individualna stvar. Za nas se vjerska sloboda, naprotiv, - kako kaže Sabor – sastoji u traženju istine koja je Bog, odnosno otvaranju srca i obzora uma za Boga koji se objavljuje. I to je potpuno nešto drugo: prvo viđenje zatvara čovjeka u sebe, dok ga drugo otvara Bogu koji se daje upoznati. Sloboda nam je darovana kako bismo dostigli istinu, a to je dostojanstvo ljudske osobe – istaknuo je nadbiskup Dijona.