Je li Europa doista tako snažna kakvom se pokazuje ili se iza nekih poteza pojedinih
europskih država kriju najobičnije ljudske slabosti, ili ako hoćete, grješnost i usmjerenost
na sebe? Tako primjerice pada vlada u Nizozemskoj, Francuska i Njemačka žele ostati
jake jačajući šengenske granice, neki već misle napustiti euro, europski parlamentarci
bogatijih zemalja protive se tomu da siromašnije zemlje dobiju dio iz predviđenih
fondova. U Francuskoj također traže mišljenje Crkve glede izbora pa biskup iz Le Havrea
vrlo lijepo ističe: nije zadaća Crkve da daje dobre bodove nekomu, nego ponajprije
da prosvijetli građane, a to prenosi katolički dnevnik La Croix. Mi se pak žurimo
u Europu, a i nismo ni mi baš neki uzor od zemlje. Jer koalicija koja je na vlasti
kao da upravo i samo to želi dokazati, da, naime, vlada, ali vrlo nevješto i rekli
bismo, uči se. Ne bi joj se inače na više razina dogodilo to što se događalo prošlih
dana što s Jasenovcem što s Bleiburgom. Predsjednik komisije Iustitia et pax Hrvatske
biskupske konferencije, sisački biskup Vlado Košić, nije bez razloga kazao da je takva
vlast odnarođena tj. ne brine se za opće dobro svih živih ni za poštovanje svih žrtava,
što vrlo lijepo objašnjava komentator u najnovijem broju Glasa Koncila. Na zadivljujuće
čudo do sada još nisam vidio neki napad na komentatora, ali vrlo razložnu interpretaciju
komentatorova pisanja donosi Hina a prenosi tportal. Večernji list jednako kao i elektronsko
izdanje Vjesnika također pišu o konkretnim brigama građana i upozoravaju vladajuće
da ne bismo opet bili taoci prošlosti. U raščišćavanju sadašnjosti čak ni bivši predsjednik
nije više nedodirljiv, ističe se u Vjesniku, te mu se u zasluge upisuje upravo to
da se riješe primjerice pitanja crnih fondova, financiranja izbora, privatizacijski
potezi, kupnja stanova od neimenovanih prijatelja itd.