Papina poruka u propovijedima Velikoga tjedna

Sveti je Otac u srijedu, 11. travnja, na Trgu svetoga Petra održao prvu opću audijenciju u uskrsnom vremenu. Tijekom Velikoga nas je tjedna uveo u to razdoblje s četiri prekrasne propovijedi kojima je podsjetio da je Kristovo uskrsnuće definitivno promijenilo stanje čovjeka i svijeta. Prisjetimo se nekih njegovih misli iz tih propovijedi.
Na Cvjetnicu je Papa istaknuo Božju samilost prema svijetu. Isus, naime, ne dolazi da bi osudio nego da bi spasio. Pogled koji vjernik prima od Krista, pogled je blagoslova; mudar i nježan, sposoban uočiti ljepotu svijeta i sažaliti se nad njegovom krhkošću. U tom se pogledu pokazuje pogled samoga Boga na ljude koje On voli, te na sve stvoreno, koje je djelo Njegovih ruku – istaknuo je Sveti Otac.
Put samilosti razočarava ljudska očekivanja, jer prolazi kroz Križ. Na Misi posvete ulja Papa je istaknuo da križ zahtijeva suobličenje s Kristom, odricanje od toliko istaknutoga samoostvarenja, kako bismo se stavili Isusu na raspolaganje. Pritom je napomenuo da je u tom smislu Crkva često u dramatičnom stanju. Ima onih, pa i među svećenicima, koji Crkvu žele obnoviti kroz neposlušnost. Ali, onaj koji je neposlušan naviješta samo sebe, dok je poslušnost pretpostavka svake istinske obnove. Prava poslušnost nije nepokretljivost, slijepo podvrgavanje, nego ona stvara. Dostatno je pogledati crkvenu obnovu koja je u doba nakon Sabora često poprimila neočekivane oblike u pokretima punim života – rekao je Papa te dodao da ako pogledamo te osobe od kojih su proizišli, i iz kojih izviru te svježe rijeke života, vidimo također da za novu plodnost imaju biti puni radosti vjere, radikalnosti poslušnosti, živahnosti nade i snage ljubavi.
Sve to pak zahtijeva borbu vjere. Na Misi Večere Gospodnje Papa nam govori o Isusu koji se na Maslinskoj gori bori s Ocem … bori se sa samim sobom. I bori se za nas, protiv prljavštine koja obuzima ljudski rod. Njegova je duša u tjeskobi. Vidi prljavu bujicu svih laži i ljage koja mu dolazi u susret u kaležu koji ima popiti. (…) On vidi i mene, i moli i za mene … i uzima na sebe grijeh čovječanstva, sve nas, i vodi nas do Oca – istaknuo je Papa. U toj borbi Isus od Oca traži da udalji taj kalež od njega. Ali i dodaje: „Ali ne što ja hoću, nego što hoćeš ti!“. Tako liječi ljudsku oholost koja je prava bit grijeha, po kojoj vjerujemo da smo slobodni ako smo neovisni od svih, pa i od Boga. Ali kršćani, upravo stoga što kleče pred Bogom, uspravni su pred svijetom – istaknuo je Sveti Otac. Samo onaj koji ovisi o Bogu uistinu je slobodan.
U Vazmenom nam je bdijenju pak Papa pokazao kako je Krist na Križu uništio staroga i ohologa čovjeka kako bi učinio da se ponovno rodi kao novo stvorenje. Uskrsnuće je nova svjetlost koja mijenja svijet. Međutim, čovjeka same njegove sposobnosti pokušavaju staviti u tamu njegovih malenih obzora. Što se tiče materijalnih stvari znademo i možemo nevjerojatno mnogo, ali ono što ide dalje od toga, Bog i dobro, više ne uspijevamo raspoznati. Zbog toga je vjera, koja nam pokazuje Božju svjetlost, pravo prosvjetljenje; ona je probijanje svjetlosti Boga u naš svijet, otvaranje naših očiju za pravu svjetlost – napomenuo je Papa te istaknuo da Božja svjetlost nije hladna; osim što osvjetljava, ona je i vatra koja grije. Kršćani su stoga pozvani širiti u svijetu toplinu Božje ljubavi i dobrote – istaknuo je Sveti Otac.