Kardinal Ravasi održao predavanje o povijesnom razvoju odnosa između znanosti i vjere
Kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu, prigodom obilježavanja
desete obljetnice strukovnog tečaja Znanost i vjera na Papinskom veleučilištu Regina
Apostolorum 7. je ožujka održao akademski sat o povijesnom i kulturnom razvoju odnosa
između znanosti i vjere. Osnovno je i vrlo važno upriličiti različito ozračje između
znanosti i vjere, jer je taj odnos još uvijek opterećen nekim predrasudama pozitivističke
naravi. Znanost se i vjera iz različitih kutova obraćaju ljudskom biću, a o njihovu
se odnosu uglavnom govori na sveučilištima. Postupno se shvatilo da je znanstvena
spoznaja, često, zapravo samo tehnička te da ne iscrpljuje složenost stvarnosti. Da
se ljudsko postojanje iscrpno definira potrebni su kriteriji, primjerice, estetski,
poput ljepote, poezije i umjetnosti koji uzimaju u obzir istinu o kojoj znanost-tehnika
po svojoj naravi ne može govoriti – ustvrdio je kardinal Ravasi. Od početnog prijateljskog
odnosa, koji je prevladavao u antičkoj tradiciji, kada se nastojalo pronaći podudarnost
između znanstvenih i teoloških postavki, na kraju devetnaestog stoljeća prevladao
je scijentistički model, odnosno stroga podjela između znanosti i vjere, s posljedičnim
nijekanjem legitimnosti neznanstvenim tvrdnjama. Potom se razvio model koji bi se
mogao zvati „dviju razina“ prema kojemu su znanost i vjera međusobno nemjerljivi,
nespojivi, dakle nesukobljivi, ali je i taj model prevladan u korist novoga dijaloga
koji ne zapada u apsolutno razdvajanje između znanosti i vjere. Znanost je priznala
dvije razine, na jednoj je znanstveno istraživanje u strogom smislu riječi, na drugoj
je pak teološko. Tako je priznato dostojanstvo ljudske spoznaje u znanstvenom iskustvu
i u teološkom promišljanju – ustvrdio je kardinal Ravasi. U okvir tog plodnog
kulturnog dijaloga uključilo se i Papinsko vijeće za kulturu, koje je nedavno, između
ostalog, pokrenulo i projekt 'Stoq', koji se bavi znanošću, teologijom i ontološkim
pitanjem. Danas u okviru Papinskoga vijeća za kulturu djeluje i zaklada vatikanskog
prava 'Znanost i vjera', čija je zadaća ujedinjavanje više naličja, pogleda i dimenzija
svojstvenih nekoj stvarnosti – istaknuo je kardinal Ravasi. Činjenica da se moderna
znanost služi simboličkim govorom i metodologijom, primjerice deduktivnom, kao i filozofija,
potvrđuje da znanost i vjera nisu u opreci, nego su naprotiv u prijateljskom odnosu.
Tako se može odgovoriti onima koji se još uvijek pozivaju na čisto znanstveni pristup
stvarnosti. Obično je takav pojednostavljen pristup svojstven tehnici, koja se ne
bavi složenošću stvarnosti, a ljudska stvarnost zahtijeva također i dimenzije poput
moralne, teološke i estetičke. Istinska je znanost globalna humanistička stvarnost
– zaključio je kardinal Ravasi.