U Strasbourgu završio susret biskupa iz Jugoistočne Europe

Održati susret formacije i informacije kako bi se shvatio slojeviti sustav europskih ustanova radi djelotvornije nazočnosti Crkve u njima – to je bio glavni cilj susreta biskupā jugoistočne Europe koji su se, na poziv msgr. Alda Giordana, stalnoga predstavnika Svete Stolice pri Vijeću Europe, okupili u Strasborgu od 5. do 8. ožujka. Na susretu je, među ostalim, istaknuta uloga religije kao čimbenika kontinentalne povezanosti. Na taj se susret predsjednika biskupskih konferencija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Grčke, Moldavije, Rumunjske, Međunarodne biskupske konferencije svetih Ćirila i Metoda, i Turske, za agenciju Sir osvrnuo pater Duarte da Cunha, glavni tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija (Ccee), te istaknuo da se njime želi dati odgovor na pitanje „Kako promicati istinu o muškarcu i ženi, odnosno pravu ljudsku ekologiju, za koju pape već godinama pozivaju da se stavi u središte političkoga djelovanja?“. Pater da Cunha je pritom istaknuo da su ljudska prava, pravna država i demokracija vrednote koje se smatraju općima u svim kulturama.
Ali, - upitao je – koji su temelji tih vrednota? Za nas nije moguće govoriti o vrednotama bez oslanjanja na ljudsko dostojanstvo, te tako na Stvoritelja i prirodu koju je On stvorio. Postoji stoga i kulturalni vidik zbog kojega imamo biti nazočni, pozorni te davati prijedloge – rekao je te dodao - Otuda proizlazi i potreba da Crkva uđe i u kontekst europskih institucija. Ovdje se određuju pravci, a tako se oblikuje kultura i način razmišljanja, koji potom postaje zakon i odgojni prijedlog za sve mlade – rekao je pater da Cunha te istaknuo - Ako je za nas očevidno da naše ideje nisu relativne, nego su sigurne, i nastaju iz svjetla Božjega Duha, onda smo dužni biti protagonisti.
Msgr. Aldo Giordano je pak, osvrnuvši se u razgovoru za našu radijsku postaju na tu inicijativu, istaknuo da je prva tema bila pitanje uloge religije. S jedne strane postoji svijest da religija ima bitnu ulogu u društvenom jedinstvu i međukulturnom dijalogu. Iz toga proizlazi potreba za svim mogućim naporima kako bi se postigla vjerska sloboda, pravno priznavanje zajednicā Crkve koje je u nekim zemljama jugoistočne Europe još i danas problem, te ograničavanje diskriminacije iz vjerskih razloga. Druga je tema bila utvrđivanje dijaloga s ljudima u tim zemljama koje su još u tranziciji prema zreloj demokraciji. Znamo da u tim zemljama još uvijek postoje velika ograničenja, pa i sukobi – napomenuo je msgr. Giordano te spomenuo stanje na Cipru, Kosovu, u Moldaviji, te između Gruzije i Rusije.
Posebno je važan trenutak za predsjednike biskupskih konferencija bila Sveta Misa za Europu, slavljena 7. ožujka u katedrali u Strasbourgu, na kojoj su bili nazočni brojni predstavnici europskih institucija: europski zastupnici, veleposlanici, dužnosnici Vijeća Europe, suci Europskoga suda za ljudska prava, te članovi crkvenih zajednicā i tijela. Ta je Misa – po riječima msgr. Giordana – bila prigoda za isticanje da Bog ima biti nazočan na javnom prostoru, te da religija može društvu dati golemi prinos.