Nakon dvije pokusne godine, od rujna će ove godine Temelji religije postati
obvezan predmet u svim ruskim školama. Premijer Vladimir Putin je, naime, odobrio
odluku kojom se, nakon pokusa provedenoga u samo nekim pokrajinama, na cijelom nacionalnom
teritoriju uvodi poučavanje religije. Kako javlja agencija AsiaNews, učenici će osnovnih
škola moći izabrati hoće li učiti povijest jedne od četiri religije smatrane 'tradicionalnima'
- pravoslavnoga kršćanstva, islama, židovstva i budizma, ili će pohađati općenitija
predavanja o „temeljima religijske kulture“ ili o „temeljima javne etike“. Satovi
su do sada bili zbijeni u četiri mjeseca tijekom školske godine, ali Pravoslavna je
Crkva zatražila da se u 2012. godini prošire na cijelu godinu. Zabranjena tijekom
cijeloga razdoblja Sovjetskoga Saveza, religija se vratila u školske klupe u travnju
2010. godine, ali u samo 19 pokrajina, i to na inicijativu Moskovskoga patrijarhata,
koju je blagoslovio Kremlj, zainteresiran za učvršćivanje nacionalnoga identiteta
na općim vrednotama. Od samoga je početka ta ideja pobudila snažne kritike u Rusiji,
zemlji koja je iskusila 70 godina državnoga ateizma, i u kojoj zajedno žive različiti
narodi i religije. Tako je Ivar Maskutov, stručnjak za religije, izjavio da je po
njegovu mišljenju pogrješno dijeliti djecu prema vjeri, jer bi to moglo izazvati brojne
probleme. A skupina onih koji se protive uvođenju religije u škole istaknula je nedostatak
kvalificiranih nastavnika i valjanih udžbenika, što je priznala i sama Elena Romanova,
odgovorna za poučavanje religije u Ministarstvu prosvjete. Međutim, sa skepticizmom
se laičkoga svijeta ne slažu ni Moskovski patrijarhat, a ni muslimanska zajednica,
koji taj nacrt potpuno podupiru. Predsjednik je duhovnoga muslimanskog odbora u ruskoj
autonomnoj republici Čuvašiji rekao da je novi predmet u školama u toj republici postao
vrlo popularan i među učenicima, i među roditeljima. Sami roditelji tvrde da su o
religiji mnogo naučili od kada njihova djeca pohađaju te satove.