Slobodna, neovisna i pluralistička radijska postaja bitna je za zdrava društva, i
od životne je važnosti za promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda – jedna je
od misli sadržanih u poruci glavne ravnateljice UNESCO-a, Irine Bokove, upućene u
prigodi Prvoga svjetskog dana radija, koji se obilježava 13. veljače. Osvrćući se
na osjećaje koje taj događaj pobuđuje na papinskom radiju koji emitira program praktički
od kada je izumljena radiofonija, pater Federico Lombardi, glavni ravnatelj Vatikanskoga
radija, istaknuo je da postoje brojni pozitivni vidici važnoga otkrića radija koje
valja stalno vrjednovati u svrhu razvoja čovječanstva kao zajednice. Osjećamo se kao
da smo dio novoga doba; da smo svojim radom popratili rađanje vremena u kojemu je
ljudska komunikacija, zahvaljujući radiju, dostigla novu, snažniju, prodorniju u bržu
razinu. Kao što je vrlo važan bio izum tiska, tako i otkriće radija postaje nov način
putem kojega ljudska zajednica može komunicirati, povezati se i razgovarati – dodao
je pater Lombardi. Iako je radio smatran „siromašnijim bratom“ televizije, - primijetio
je novinar – ipak se on više sluša u odnosu na televiziju. Objašnjavajući tu težnju,
pater je Lombardi istaknuo fleksibilnost radija kao medija. Vidimo kako se on može
slušati u raznim trenutcima u našem danu, i u brojnim situacijama u životu u kojime
nam nije moguće pristupiti pisanim ili video medijima. Osim toga, valja misliti i
na to da radio omogućuje također komunikaciju koja teži produbljivanju, boljem poznavanju
– primijetio je pater Lombardi te istaknuo da se na radiju izbjegava spektakularnost
koju nalazimo na televiziji, a u kojoj često nedostaje poštovanja među sugovornicima.
Naš se glavni ravnatelj pritom spomenuo brojnih slušatelja koji noću ostaju budni,
zatim bolesnika i slijepih osoba; radio je sredstvo putem kojega se može približiti
ljudskoj duši, i čija vrijednost ostaje uvijek vrlo velika – istaknuo je pater Lombardi,
i spominjući također posebnu uporabu glazbe kao oblika umjetnosti, istaknuo da je
radio sredstvo koje ne zahtijeva izvanredno velika ulaganja. Osvrnuvši se potom
na 81. obljetnicu djelovanja Vatikanskoga radija, obilježenu 12. veljače, pater je
Lombardi rekao da su protekli mjeseci bila važna prigoda za promišljanje vlastite
povijesti, te tako i poslanja; za razmišljanje o službi koju su nam pape povjerili
za dobro Crkve i čovječanstva, šireći njihove poruke koje su poruke u službi Evanđelja,
u službi ljudi koji se nalaze u vrlo različitim situacijama. To je predmet našega
razmišljanja i naše komunikacije, stavljajući na raspolaganje krajnje različitim narodima,
s brojnim različitim jezicima, za mnoge različite kulture, poruke koje su uvijek usmjerene
prema dobru čovječanstva, uzajamnoga razumijevanja, nade i mira. Time namjeravamo
i nastaviti, iako se stanja i problemi mijenjaju. Želimo biti glas nade i mudrosti
nadahnute Evanđeljem, kao potpora učiteljstvu Svetoga Oca – istaknuo je pater Lombardi. Na
novinarov upit je li moguće zadržati posebni identitet u ovom vremenu u kojemu je
vrlo snažan i nezaustavljiv pritisak tehnološkoga razvoja, pater je Lombardi istaknuo
da nismo jednostavno radio; i dalje se nazivamo radijskom postajom, ali smo radio
koji se razvija u svijetu multimedijalnosti i digitalnosti. Mi smo i dalje Vatikanski
radio, ali pisane tekstove objavljujemo na Internetu, radimo video vijesti, a razvili
smo također player putem kojega stavljamo izravne snimke koje primamo od Vatikanskoga
televizijskog centra. Istaknuvši upravo radijsku djelatnost Vatikanskoga radija,
pater je Lombardi napomenuo da je ona vrlo važna, primjerice, za Afriku, ili Bliski
istok, odnosno za područja koja su kritična ili zbog problema povezanih s njihovim
razvojem, ili pak zbog mira i rata. Zbog tih područja imamo i dalje biti posebno nazočni,
jer je radio u tim krajevima često jedan od najpouzdanijih putova, koji se ne mogu
prekinuti, kako bi se dostigli ljudi koji nemaju drugih mogućnosti za slušanje neke
poruke. Ostaje i dalje vrlo važan poziv Vatikanskoga radija kao glasa za slobodu,
kao potpora onima koji trpe, koji su siromašni, progonjeni. Nažalost, povijest svijeta
i dalje pokazuje te probleme, stoga se osjećamo posebno izazvani upravo tim problemima
– istaknuo je na kraju pater Lombardi.