Novoimenovani kardinal, antropolog i povjesničar Julien Ries: Današnjoj kulturi nedostaje
svijest o povijesti čovječanstva
Jedan od novoimenovanih kardinala jest 92-godišnji Belgijac Julien Ries, poznati antropolog
i povjesničar religija. Premda je umirovljeni profesor, još i danas radi šest sati
na dan uz ostale svećeničke dužnosti. Kaže da se nije nadao imenovanju kardinalom
ali da mu to i nije neko opterećenje. Odaje priznanje pokojnom bečkom kardinalu Königu
koji je na području povijesti religija bio izvrstan stručnjak, naročito za predjele
Irana glede usporedbe Zaratustrine eshatologije sa Starim Zavjetom. U razgovoru za
talijanski dnevnik Il Corriere della sera novi kardinal sa svom jednostavnošću odgovara
na pitanja, a u povodu skorog izlaženja njegovih djela na talijanskom. Odmah na
početku kardinal tvrdi da današnjoj kulturi nedostaje svijest o povijesti, o povijesti
čovječanstva, što je za kulturu nedopustivo. Stoga je Drugi vatikanski sabor s pravom
progovorio u konstituciji Gaudium et spes o odnosu Crkve i kulture. I tu su potrebni
ozbiljni djelatnici poput kardinala Ravasija, kako vidimo, veli novoimenovani belgijski
kardinal. Budući pak da je suvremena kultura obilježena površnošću gotovo da je izgubila
smisao, izgubljena je i ne nalazi više razloga postojanju u Europi kojoj nedostaje
svijest o kršćanskoj povijesti, valja onda poći u dubinu te tražiti dijalog s onima
koji ne vjeruju, a Evanđelje se ima navijestiti različitim kulturama, pa ne bi valjalo
imati nikakva straha od drugih i drukčijih. Nije li tu riječ o ponovnom otkrivanju
Crkve, bilo je sljedeće pitanje, a kardinal je rekao da bi za to bilo potrebno oduševljenje
za Krista, za što su sposobni mladi. Krista ćemo naći u Evanđelju zajedno s prorocima
današnjice poput don Giusanija ili Chiare Lubich. Novoimenovanoga kardinala stručnjaci
inače smatraju najvećim suvremenim antropologom, ali je pitanje bilo o tome što misli
o ne-vjerničkoj antropologiji. Kardinal na to kaže: Ne-vjernička antropologija je
horizontalna znanost i promatra čovjeka u njegovim društvenim odnosima, pa kadšto
s teškoćama uočava stvarnost poput Levi-Straussa koji je strukturalno zabacio drugu
dimenziju, a to je transcendencija. Čovjek je slava Božja, veli sv. Irenej, pa je
potrebno uz horizontalnu dimenziju promatrati i vertikalnu prema kojoj je čovjek usmjeren.
Zatim je uslijedilo neizostavno pitanje o znamenitom antropologu isusovcu Teilhardu
de Chardenu da možda on još uvijek uznemirava Crkvu, na što je kardinal odgovorio,
da se De Charden zapravo vraća. Njegova istraživanja pokazuju jasnu i dugoročnu viziju,
što je pokazao drugi kardinal, poznati De Lubac. Slijedilo je pitanje o današnjoj
krizi na što je kardinal rekao: Ova gospodarska kriza samo je posljedica gubitka kulturalnih
okosnica pa se čovječanstvo gubi u liberalnom materijalizmu te pokušava hodati kao
na jednoj nozi a za hodanje su potrebne dvije. Za to valja ponovno čitati socijalne
enciklike, kaže Julien Ries. Jedno je pitanje bilo i o vjerskom fundamentalizmu,
na što je kardinal odgovorio: Taj se fundamentalizam očituje kao ideologija i u islamu
i u hinduizmu primjerice, kad se od vjere želi stvarati politika, pa i svjetski ustav.
Fundamentalizam u Indiji na primjer naliči na nacionalsocijalizam. No takvih je poteza
bilo i u kršćanstvu. Fundamentalistička ideologija izokreće vjernika tako da postaje
ideološki netolerantan, što jednako biva i s nevjernicima, pa se dijalog onemogućava.
Zanimljivo je da su Vaši radovi više posvećeni predhistoriji, zašto, bilo je posljednje
pitanje, a kardinal veli, da je zapravo tamo našao naše korijene te promatramo povijest
čovječanstva od kada je čovjek bio čovjek simbola pa stoga i vjernik i onda rast u
svekolikom očovječenju sve do naših dana. Te su spoznaje važne i za naše doba, zaključio
je novoizabrani kardinal i najpoznatiji današnji antropolog Julien Ries.