U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji Sveti Otac govorio o dnašnjem misnom evanđelju
U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji Sveti je Otac komentirao današnje misno evanđelje
koje predstavlja Isusa kako subotom propovijeda u sinagogi u Kafarnaumu, gradiću na
obali Galilejskog jezera gdje je stanovao Petar sa svojim bratom Andrijom. Nakon njegova
poučavanja, koje je izazivalo divljenje u narodu, slijedi oslobađanje „nekog čovjeka
opsjednutog nečistim duhom“, koji u Isusu prepoznaje „Sveca Božjega“, to jest Pomazanika
– ustvrdio je Benedikt XVI. U vrlo kratkom vremenu njegov se glas proširio u cijelom
kraju, kojim je prolazio naviještajući Kraljevstvo Božje i liječeći svakojake bolesnike:
riječ dakle i djelo. Sveti Ivan Zlatousti primjećuje da Gospodin izmjenjuje govor
na blagodat slušatelja, prelazeći od čudesa na riječi te ponovno od poučavanja o svojem
nauku na čuda – podsjetio je Sveti Otac. Riječ koju Gospodin upravlja ljudima
izravno otvara pristup volji Očevoj i istini o njima samima. To se nije događalo piscima,
koji su se bezbrojnim promišljanjima morali truditi oko tumačenja Pisma. Osim toga,
uspješnosti riječi Isus ujedinjuje i učinkovitost znakova, oslobođenja od zla. Sveti
Atanazije primjećuje da „zapovijedati demonima i istjerivati ih nije ljudsko nego
božansko djelo, Gospodin je zaista od ljudi udaljavao sve bolesti i nesreće. Tko ne
bi, vidjevši njegovu moć... posumnjao da je On Sin, Mudrost i Moć Boga“ – piše sveti
Atanzije. Božja moć nije neka sila prirode nego ljubavi Boga, stvoritelja svemira,
koji, utjelovivši se u jedinorođenom Sinu, uzimajući našu ljudskost, ozdravlja svijet
zahvaćen grijehom – istaknuo je Papa potom se osvrnuo na pisanje Romana Guardinija
o Isusovoj moći. Cijeli je Isusov život prenošenje moći u poniznost... uzvišenost
koja se ponižava u oblik sluge – piše Guardini . Često je za čovjeka vlast znači posjed,
moć vladanje i uspjeh. Dok je naprotiv za Boga vlast znači služenje, poniznost i ljubav;
znači ući u Isusovu logiku koji se saginje oprati noge svojim učenicima, koji traži
istinsko dobro za čovjeka, koji liječi rane, koji je sposoban za toliko veliku ljubav
da dariva život, jer je Ljubav – objasnio je Sveti Otac te podsjetio na pisma svete
Katarine Sienske. U jednom pismu ona piše: Potrebno je da zaista vidimo i upoznamo,
svjetlom vjere, da je Bog uzvišena i vječna ljubav, i ništa drugo ne može željeti
osim naše dobro. Završavajući nagovor Papa je podsjetio da ćemo u četvrtak, 2.
veljače, slaviti blagdan Gospodinova prikazanja u hramu i Svjetski dan posvećena života.
S pouzdanjem zazovimo Presvetu Djevicu Mariju da vodi naša srca da uvijek crpe iz
božanskog milosrđa, koje oslobađa i liječi našu ljudskost, ispunjajući ga svakom milošću
i dobrohotnošću, sa snagom ljubavi – zaključio je Benedikt XVI. Nakon marijanske
molitve Papa je podsjetio da je danas u Beču proglašena blaženom Hildegarda Burjan,
laikinja, majka obitelji, koja je živjela na kraju devetnaestoga i na početku dvadesetog
stoljeća a utemeljiteljica je družbe sestra društvenoga milosrđa. Zahvalimo Gospodinu
za ovo lijepo svjedočanstvo evanđelja – potaknuo je Papa i dodao: Danas se obilježava
Svjetski dan oboljelih od gube. Pozdravljajući talijansku udrugu Prijatelji Raoula
Follereaua, želim ohrabriti sve osobe zaražene tom bolešću, kao i one koji im na razne
načine pomažu i zauzimaju se za iskorjenjivanje siromaštva i marginalizacije, pravih
uzroka ustrajnosti zaraze – ustvrdio je Benedikt XVI, te podsjetio na Međunarodni
dan zauzimanja za mir u Svetoj zemlji. U dubokom zajedništvu s latinskim jeruzalemskim
patrijarhom i kustosom Svete zemlje, zazovimo dar mira za tu Bogom blagoslovljenu
zemlju. Pozdravljajući talijanske hodočasnike, posebice je pozdravio brojnu mladež
Katoličke akcije iz Rima, s odgojiteljima i rodbinom. Dragi mladi, i ove ste godine
uspješno izveli „Povorku mira“. Zahvaljujem vam i potičem da posvuda širite Isusov
mir – kazao je Papa te s dvoje mladih s prozora svoje radne sobe u znak mira za Rim
i cijeli svijet oslobodio golubice, želeći ugodnu nedjelju svima.