O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića te uz sudjelovanje apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Marija Roberta Cassarija održano je 23. siječnja u Zagrebu – priopćilo je Tajništvo HBK.
Izvješće o radu Komisije za hrvatski martirologij podnio je njezin predsjednik gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Prema odluci HBK i BK BiH, komisija vodi brigu o žrtvama s područja Hrvatske i BIH. Kao primjer kvalitetnog rada biskup Bogović istaknuo je djelovanje hercegovačkih franjevaca koji sustavno rade na prikupljanju podataka o mučenicima na svome području. Biskup Bogović istaknuo je da treba započeti s istraživanjima na terenu i odrediti u svakoj biskupiji odgovornu osobu.
Vlada Republike Hrvatske obavijestila je biskupe o novome sastavu Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske. U Biskupsku komisiju HBK za odnose s državom, na čijem je čelu kardinal Josip Bozanić, uz postojeće članove izabrani su dubrovački biskup Mate Uzinić i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.
Nadalje, Vijeće za obitelj HBK preimenovano je u Vijeće za život i obitelj. Također valja reći kako su se biskupi s čuđenjem osvrnuli na izjave ministra zdravlja Vlade Republike Hrvatske o početku ljudskoga života koje su u javnosti odjeknule kao nestručne, nehumane i ideološki motivirane.
„Crkva u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva“ – bila je tema 52. Teološko-pastoralnog tjedna koji je danas zaključen u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Taj jedinstveni znanstveno-pastoralni skup organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, čiji je veliki kancelar zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić – u uvodnoj riječi na otvorenju – istaknuo kako taj Tjedan na poseban način očituje katoličko zajedništvo biskupa, prezbitera, đakona, redovnika, redovnica i Kristovih vjernika laika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema, Bačke i Boke kotorske. Pozdravljajući sudionike skupa, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je da je tema skupa o Crkvi u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva važna te da je važno da Crkva u Hrvatskoj zauzme jasan, snažan i organiziran stav o tome. To će onda i Crkvi u BiH pomoći da može iz svoje perspektive braniti i zauzimati se za te kršćanske stavove i kršćanske korijene – kazao je kardinal Puljić. Otvarajući Tjedan, dekan zagrebačkog KBF-a prof. dr. Josip Oslić rekao je da se nakon referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i za Crkvu u Hrvatskoj otvara jedna nova stranica te se s pravom postavljaju dva važna pitanja: koja će biti uloga Crkve u novonastaloj situaciji te hoće li Crkva kakva je sada imati snage da odgovori na izazove vremena koji će se artikulirati na razini sveprisutnih sekularizacijskih i globalizacijskih procesa koji su zapravo postali sastavni dio suvremene europske povijesti. Istaknuo je da Crkva i u novonastaloj situaciji ostaje uvijek vjerna svojem temeljnom poslanju, koje je kroz stoljeća njegovala i koje će i dalje nastojati graditi u budućnosti. To se poslanje sastoji u naviještanju Isusove spasenjske i oslobađajuće poruke koja je upućena svim narodima svijeta. Kolikogod da smo jedni od drugih različiti kulturološki i civilizacijski, svi smo zapravo upućeni na Isusa Krista kao jedinstveni temelj koji sve nosi i drži – poručio je mons. Oslić.
Uvodno predavanje na temu „Doprinos Crkve europskom zajedništvu i identitetu“ održao je veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić. Apsolutno je potrebno – istaknuo je u predavanju kardinal – s uvjerljivošću i svježinom europskom čovjeku, isto tako i hrvatskom čovjeku, ponovno ponuditi antropološko viđenje koje se nalazi u osnovi kršćanskoga humanizma. Unatoč svim isprekidanim, izgubljenim i krivudavim putovima kojima ide Europa, ona je toliko toga pridonijela na području kulture, znanosti i umjetnosti te se dopustila oblikovati od kršćana. U Europi nalazimo tenzije, a naša je odgovornost da se one dovedu u red, jedinstvo i smisao. Ono čega se Crkva nikako ne može odreći jest naviještanje i svjedočenje Krista. Europljani traže Boga, bilo svjesno ili nesvjesno. Veliko je nepoznavanje kršćanstva i rasprava koja je obilježila prošlo razdoblje, u kojoj se raspravljalo o kršćanskim korijenima našega kontinenta, a pokazuje koliko je kršćanstvo u Europi vrlo malo poznato – rekao je zagrebački nadbiskup, dodavši da – premda je Europa stala u odvajanje od Boga – Sin Božji nije napustio Europu. Uskrs nam svjedoči da postoji vječnost i da na život treba gledati u svjetlu vječnosti. Upravo je perspektiva vječnosti možda najveći doprinos što ga Crkva današnjega vremena može i treba dati čovjeku današnjega vremena u Europi, u Hrvatskoj i svagdje – zaključio je kardinal Bozanić .
Među ostalim predavanjima ističemo ono dr. s. Valentine Mandarić, na temu „Konfesionalni vjeronauk pred izazovima dekristajanizirajuće Europe“, kao i predavanje zagrebačkog pomoćnog biskupa prof. dr. Ivana Šaška na temu „Kršćanski pogled i doprinos odgoju i obrazovanju u Europi“.
Dr. Mandarić istaknula je kako društveni procesi, dokumenti i preporuke koje dolaze iz različitih europskih tijela zasigurno utječu na cjelokupno religijsko ozračje u Europi, što se nužno odražava na vjeronauk u školi. Bez obzira koliko ozračje bilo nepogodno, ono nas ne oslobađa od odgovornosti za trajno unapređenje i osnaživanje vjeronauka – poručila je predavačica. Govoreći o ulozi konfesionalnog vjeronauka u hrvatskim školama, podsjetila je na činjenicu da je u većini europskih zemalja prisutnost vjeronauka u školi stoljetna baština, dok je u Hrvatskoj to iskustvo bilo prekinuto na punih 40 godina. Dva desetljeća prisutnosti vjeronauka u našim školama obvezuju nas na cjelovite analize, prosudbe i vrednovanja. Još uvijek ima prostora i zahtjeva za bolje implementiranje vjeronauka u odgojno-obrazovni sustav, a jedan od sadržaja svakako je i povezivanje vjeronaučnih sadržaja s iskustvom učenika – istaknula je dr. Mandarić, zaključivši kako je potrebno raditi na kvalitetnoj izobrazbi vjeroučitelja, kao i na njihovoj trajnoj formaciji.
Govoreći o „Kršćanskome pogledu i doprinosu odgoju i obrazovanju u Europi“, prof. dr. Ivan Šaško podsjetio je na ključnu ulogu Crkve u razvoju školstva u Europi, kao i na činjenicu da u naravi i poslanju Crkve jesu poučavanje i odgajanje. Stoga, gdje god živi Crkva tamo postoje tragovi njenog sudjelovanja u tome procesu, a povijest jasno pokazuje da su i današnje strukture i oblici prisutni u Europi iznikli iz kršćanskoga krila. Kršćanstvo Europi nije dalo samo antropološke postavke kršćanskoga humanizma, nego orijentacijski put, temelje institucija, lice vrijednosti utemeljeno na slobodi, jednakosti, dostojanstvu osobe, početke demokracije i iznad svega teološku matricu društva – nedostatak koje osjećamo danas kao iznimno značajnu krizu – zaključio je biskup Šaško.