Papina poruka za Svjetski misijski dan

Pedeset godina nakon Sabora, Crkva ima žurno ponovno pronaći isti onaj apostolski zanos prvih kršćanskih zajednica koje su, malene i nezaštićene, bile sposobne širiti Evanđelje u cijelom svijetu – jedan je od poticaja pape Benedikta XVI. sadržan u poruci, potpisanoj na Bogojavljenje, a objavljenoj 25. siječnja, na blagdan obraćenja sv. Pavla, apostola naroda, za ovogodišnji Svjetski misijski dan u nedjelju 21. listopada. Neka misije 'ad gentes' budu stalni obzor svakoga djelovanja Crkve, i vrelo njezina milosrđa – napomenuo je također među ostalim Sveti Otac u poruci.
U doba kada je siromašni sloj na jugu planeta, a dijelom i na istoku, brzo nazvan „Trećim svijetom“, mladi su biskupi iz Crkvi koje su živjele na tim područjima došli u Rim i donijeli zanosno svjedočanstvo onoga što je značilo biti evangelizatori, i to bivajući manjina, ili u zajednici kojoj strašno nedostaju sredstva. Sveti je Otac krenuo od tog prizora Drugoga vatikanskog sabora – na kojemu je sudjelovao kao mladi svećenik – da bi na početku svoje poruke istaknuo kako je upravo to iskustvo pastirā mladih Crkvi u oblikovanju, snažno pridonijelo u potvrđivanju hitne potrebe evang
Tijekom 50 godina nakon sabora nije nedostajalo toga viđenja – primijetio je Papa te istaknuo da je ono, štoviše, potaknulo plodno teološko i pastoralno razmišljanje. Svi su ga pape suvremenoga doba uvijek isticali kao prioritet. Ipak, - napomenuo je Sveti Otac – Kristov misionarski mandat, koji je najprije povjeren apostolima, a danas, dakle, biskupima, ne ostvaruje se u pozornosti prema dijelu Božjega naroda koji im je povjeren, nego ima obuhvatiti cjelokupno djelovanje Crkve, od župa do redovničkih zajednica, od crkvenih pokreta do svakoga kršćanina pojedinačno. Zbog toga se – prema Papinim riječima – pastoralni programi i biskupijska organizacija imaju prilagoditi životu Crkve ukorijenjene u svakodnevicu svijeta koji je u stalnim promjenama, a velikim dijelom, i to ne samo na Zapadu, u krizi vjere.
Crkva će, uostalom, ove godine imati prigodu razmišljati o različitim vidicima te teme, i to slavljenjem Godine vjere i Biskupskom sinodom o novoj evangelizaciji. Neka oba ta događaja – napomenuo je Papa – budu prigoda za isticanje misionarske suradnje. Razmišljajući pak o odnosu između vjere i dužnosti njezina prenošenja, Sveti je Otac zatražio novi zanos kako bi se ponovno otkrila radost vjerovanja, posebice u zemljama u kojima se Evanđelje poznaje već stoljećima, ali koje gube uporište u Bogu.
Briga o evangelizaciji ne smije nikada ostati na rubu crkvenoga djelovanja i osobnoga života kršćana – napomenuo je potom Sveti Otac. Naviještanje Evanđelja postaje zahvat u pomoći bližnjemu, pravednost prema siromašnima, mogućnost obrazovanja u najzabitijim naseljima, liječnička pomoć u najudaljenijim mjestima, oslobođenje od bijede, vraćanje izgubljenih prava stavljenima na rub društva, potpora razvoju narodā, nadvladavanje etničkih podjela, poštovanje života u svim njegovim razdobljima – istaknuo je Papa. Zahvaljujući današnjim apostolima – svećenicima, redovnicima i laicima – a posebno Papinskim misijskim djelima za njihovo zalaganje, papa je Benedikt XVI. upravio pogled Crkve na neprolazni uzor, onaj od prije dvije tisuće godina. Treba nam da ponovno osjetimo onaj isti apostolski zanos koji su imale prve kršćanske zajednice koje su, malene i nezaštićene, bile sposobne, naviještanjem i svjedočenjem, širiti Evanđelje u cijelom, tada poznatom svijetu.