Papa primio u audijenciju biskupe SAD-a

Duhovni i kulturalni izazovi nove evangelizacije ponovno su u središtu razmišljanja pape Benedikta XVI., koji je u četvrtak, 19. siječnja, primio u Vatikanu drugu skupinu članova Biskupske konferencije Sjedinjenih Država, u prigodi njihova pohoda 'ad Limina'.
Bitna uloga u protivljenju kulturnim strujama koje na temelju krajnjega individualizma nastoje promicati spoznaje slobode odvojene od moralne istine – to je poslanje Crkve u Sjedinjenim Državama, koje je istaknuo Sveti Otac. Viđenje svijeta, povijesno oblikovano ne samo vjerom, nego i zauzimanjem za određena etička načela koja proizlaze iz prirode i od Boga, danas je u Americi izobličeno novim, snažnim kulturnim strujama koje nisu samo izravno suprotstavljene nauku moralne jezgre židovsko-kršćanske tradicije, nego se sve više protive kršćanstvu kao takvom – primijetio je Sveti Otac. Crkva je oduvijek pozvana propovijedati Evanđelje koje, ne samo što predlaže nepromjenjive moralne istine, nego ih nudi upravo kao ključ ljudske sreće i blagostanja.
U mjeri u kojoj neke aktualne kulturne težnje sadrže elemente koji bi mogli smanjiti objavu tih istina, - rekao je nadalje Papa - prisiljavajući ih na granice čisto znanstvene racionalnosti ili prešućujući ih u ime političke moći ili načela većine, one su prijetnja ne samo kršćanskoj vjeri, nego i samom ljudskom rodu, dubokoj istini našega postojanja i krajnjega poziva, našega odnosa s Bogom. Kada neka kultura pokuša ukinuti dimenziju posljednjega otajstva, zatvarajući vrata nadnaravnoj istini, ona neizbježno postaje osiromašena, i postaje žrtva, kako je jasno naslutio Ivan Pavao II., ograničavajućih i totalitarnih tumačenja ljudske osobe i naravi društva – primijetio je Sveti Otac.
Zaštita koju Crkva pruža moralnom razmišljanju utemeljenom na naravnom zakonu – objasnio je potom Papa – temelji se na njezinu uvjerenju da taj zakon nije prijetnja našoj slobodi, nego 'način izražavanja' koji nam pomaže shvatiti sebe i istinu o našem postojanju, a s ciljem oblikovanja pravednijega i čovječnijega svijeta. Svoj moralni nauk stoga nudi kao poruku, i to ne prisile, nego oslobođenja, te kao temelj za izgradnju sigurne budućnosti – istaknuo je Sveti Otac.
Svjedočenje je Crkve stoga njezina „javna“ narav. Zbog toga opravdana odvojenost Crkve od Države ne može biti shvaćena u smislu da Crkva ima šutjeti o nekim pitanjima, a ni da Država može odlučiti da se neće zauzeti, u odnosu na glasove vjernika zauzetih u određivanju vrednota koje oblikuju budućnost nacije. Cijela katolička zajednica u Sjedinjenim Državama ima postati svjesna velikih opasnosti za javno moralno svjedočenje Crkve, koje proizlaze od radikalnoga sekularizma koji se sve više izražava u političkoj i kulturnoj sredini – istaknuo je Sveti Otac te dodao da se s ozbiljnošću tih opasnosti valja jasno suočiti na svim razinama crkvenoga života.
Osim toga, valja voditi računa o pokušajima ograničavanja najdraže američke slobode, one vjerske - primijetio je Papa te istaknuo da je stoga potreban zauzet, jasan i dobro formiran katolički laikat, koji posjeduje snažan kritički osjećaj u odnosu na prevladavajuću kulturu, te hrabrost za suprotstavljanje ograničenoj laičnosti koja oduzima legitimnost sudjelovanju Crkve u javnoj raspravi o problemima koji određuju budućnost američkoga društva. Na Crkvi je, dakle, pripremiti takve ljude, i pružiti uvjerljivo kršćansko viđenje čovjeka i društva, jer – kao bitne sastavnice nove evangelizacije – te brige imaju oblikovati viđenje i ciljeve katehetskih programa na svim razinama – istaknuo je Sveti Otac.
U tom je smislu papa Benedikt XVI. zahvalio američkim biskupima za njihovo zalaganje u održavanju kontakata s katolicima zauzetima u političkom životu, te u pomoći koju im pružaju kako bi shvatili osobne odgovornosti u javnomu svjedočenju svoje vjere, ponajviše što se tiče velikih moralnih pitanja našega doba, među kojima je poštovanje života darovanoga od Boga, te zaštita ljudskoga dostojanstva i promicanje istinskih ljudskih prava.