O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Povijest nas uči da se naš narod mnogo puta nalazio u teškim situacijama i dilemama koje je uspijevao pozitivno prevladati i riješiti u onoj mjeri u kojoj je vjerovao u sebe i držao se čvrsto kršćanske nade – Krista koji nikada ne razočarava one koji mu se povjeravaju – istaknuli su hrvatski biskupi u svojoj poruci koju su uputili 17. siječnja uoči predstojećeg referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji. Crkva je – kaže se na početku poruke – stoljećima pratila hod našega naroda i dijelila njegovu sudbinu te ona, kao i svi odgovorni građani, i sada želi znati možemo li u tom novom društvu, u Europskoj Uniji u koju Hrvatska želi ući, prepoznati svoju prošlost, osmisliti svoju sadašnjost te s nadom gledati na svoju budućnost. Svjesni smo da je odluka o ulasku u europsku zajednicu naroda po mnogo čemu dalekosežna te razumijemo strahove mnogih da bi nam to moglo ugroziti suverenitet i posebno nacionalni identitet. Ipak, uvjereni smo da će ta opasnost postati realnom samo ako sami ne budemo dovoljno držali do svoje suverenosti, kulture, jezika, nacionalnih dobara i svega onoga po čemu smo to što jesmo. U globaliziranom svijetu, bili mi u Europskoj Uniji ili ne bili, s tim ćemo se izazovima neprestano suočavati. Zato više od straha od Europske Unije treba nam biti na srcu briga za razvijanje zdrave nacionalne samosvijesti i nemalih potencijala koje naša zemlja i ljudi nose u sebi – poručuju biskupi. Povijest nas uči da se naš narod mnogo puta nalazio u teškim situacijama i dilemama koje je u onoj mjeri uspijevao pozitivno prevladati i riješiti u kojoj je vjerovao u sebe i držao se čvrsto kršćanske nade – Krista koji nikada ne razočarava one koji mu se povjeravaju. Na temelju takvoga dragocjenog narodnog iskustva potičemo sve katoličke vjernike i sve hrvatske građane da zajednički odbacimo strahove i svaku malodušnost te se hrabro otvorimo budućnosti – zaključuje se u poruci hrvatskih biskupa u kojoj se na kraju poziva sve vjernike i ljude dobre volje da u nedjelju, 22. siječnja, iziđu na referendum i daju po savjesti svoj odgovor na postavljeno pitanje.
Ovomu dodajmo kako je poruka upućena sa sjednice Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije, održane prošloga utorka u Zagrebu, na kojoj je također pripremano izvanredno plenarno zasjedanje HBK, 23. siječnja u Zagrebu, kao i zajedničko zasjedanje HBK i BK BiH, 30. i 31. siječnja u Sarajevu.
Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je dodijeliti zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću počasni doktorat zbog njegovih doprinosa u izgradnji humanijeg društva, promociji teoloških, humanističkih i društvenih znanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i afirmaciji hrvatske vjerske i kulturne baštine u Europi i svijetu – kazao je jučer (18. siječnja) rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksa Bjeliš, a prenosi t-portal. Inicijativa za ovu dodjelu došla je polovicom protekle godine od Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF). Senat je potom imenovao povjerenstvo koje je pripremilo prikaz i prijedlog koji je izložen i prihvaćen na Senatu – objasnio je rektor. U povjerenstvo su imenovana petorica profesora: prof. dr. sc. Ivan Karlić i prof. dr. sc. Stjepan Baloban s KBF-a, prof. dr. sc. Stipe Botica i prof. dr sc. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr. sc. Marko Petrak s Pravnog fakulteta. U opsežnom izvješću, koje je su povjerenici sastavili, detaljno su predstavljeni nadbiskupova biografija, znanstvene i stručne aktivnosti, sudjelovanje na međunarodnim skupovima, članstva i znanstveno-organizacijske aktivnosti u crkvenim institucijama te objavljene knjige i radovi – u prvome redu pastirska pisma, članci, homilije i govori.