O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Premda može zvučati pomalo proturječno i neobično, ali večeras čestitam sretnu staru godinu. Jer, samo onaj čovjek koji u svojoj duhovnosti uspije nositi vlastitu prošlost i u njoj promatrati Božji trag, sposoban je biti u prostoru blagoslova sadašnjega i budućega – rekao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, propovijedajući na euharistijskome slavlju zahvale za proteklu godinu, koje je 31. prosinca u zagrebačkoj katedrali predvodio kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup metropolit. Propovjednik je potom istaknuo događaje koji su tijekom prošle godine najsnažnije usađeni u spomen Crkve u Hrvata.
Godina 2011. u hrvatskom će vjerničkom spomenaru biti ponajprije godina pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. On nam je svojim dolaskom, odgovarajući na našu molbu da bude s nama prigodom proslave Dana hrvatskih katoličkih obitelji, pomogao otkriti u nama ono što ružnoća uvijek želi prekriti: ljepotu zajedništva, ljepotu obitelji, nesebičnost, otvorenost dobru, privrženost Crkvi i nasljedniku sv. Petra, pobožnost prema Djevici Mariji – sve ono što istinski resi hrvatsku dušu. Bog nam je dopustio da ponovno otkrijemo sebe u svjetlu dara i nesebičnoga ponosa – podsjetio je biskup Šaško. Ove smo se godine morali suočiti i s kušnjama narušavanja ljepote Crkve. Susreli smo se s ružnoćom govora, s pozivima na mržnju, sa stvaranjem dojma o gramzivoj i neosjetljivoj Crkvi, s neodmjerenim, bezobzirnim i neukusnim prozivanjima koja su bila usmjerena prema Svetome Ocu, Svetoj Stolici i osobito prema našemu nadbiskupu. To je trajno iskušenje za jedinstvo Crkve koje nas, osobito nas svećenike, ne smije pokolebati – rekao je – te proročkima označio Papine riječi iz zagrebačke katedrale koje proviru iz prošlosti, iz vremena kada se nakon II. svjetskog rata pokušalo uništiti Crkvu. Papa je rekao: „Narod je vidio da svećenici nisu nikad gubili vjeru, nadu, ljubav, te su tako ostali uvijek sjedinjeni. To jedinstvo objašnjava ono što je ljudski neobjašnjivo.“
Biskup Šaško zatim je podsjetio kako je ova godina u svom drugom dijelu imala duhovnu os u središnjoj proslavi 600. obljetnice posebnoga štovanja euharistije u Ludbregu. Bila je to i godina beatifikacije Drinskih mučenica, kao i godina u kojoj je naša Crkva postala bogatija za trojicu novih biskupa: Matu Uzinića, Tomu Vukšića i Dražena Kutlešu.
Osvrćući se na društvenu razinu, biskup Šaško je podsjetio kako je ovo bila godina 20. obljetnice agresije na Hrvatsku; godina popisivanja pučanstva; molitve za Domovinu pred izazovima sudskih izrijeka međunarodnoga suda u Haagu, pred kojima su se našli hrvatski generali, ali i cijela Hrvatska. To je bila i godina izbora zastupnika za Hrvatski sabor i godina završetka pregovora s Europskom Unijom.
Na kraju ove godine, kao vjernici ne previđamo teškoće i ono što se naziva imenom krize. Više smo puta kao Crkva, osobito izrijecima Svetoga Oca, upozoravali da je riječ ne toliko o gospodarskoj i financijskoj krizi, nego poglavito o krizi vjere i etike. Vidljivo je da u Europi žive vrjednote solidarnosti, zauzetosti za druge, odgovornosti za potrebite, ali kao da nedostaje nutarnja snaga koja pokreće. Jezgra sadašnje krize jest u krizi vjere, u pogledu onkraj vremenitosti. Lijek protiv umora nalazi se u otajstvu Isusa Krista koji nam je povjerio ljepotu Radosne vijesti – poručio je biskup Šaško, te pozvao da se zastane pred peterostrukim sjajem bisera, a to su svježina crkvenosti, dragovoljnost darivanja, poniznost klanjanja Bogu, odgovornost opraštanja te radost prihvaćenosti u Bogu.
Jučer, na svetkovinu Marije Bogorodice, prvoga dana nove 2012. godine, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je svečanu Euharistiju u zagrebačkoj katedrali. Kardinal je istaknuo kako nas liturgija poziva da razmatramo Marijino materinstvo. Marija nam danas pruža trezven i uzdržljiv, ali i snažan primjer vjernice. Kako drukčije može čovjek odgovoriti na Božji ulazak u ljudsku povijest po Isusu Kristu, nego da poput Marije čuva u svom srcu sve te događaje i neprestano o njima razmatra – kazao je kardinal, podsjetivši da je Marija Majka Boga koji se objavljuje malenima i siromašnima, Majka Boga koji je na križu razapet. Od početka do kraja, navještaj njezina materinstva predstavlja obrat logike ljudske snage i moći, jer Bog učini velika djela: rasprši oholice umišljene, silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne; gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne. Marijino materinstvo svjedoči o Božjem izboru koji daje prednost malenima i poniznima, koji gleda na neznatnost službenica i službenika ljudskih. Marija je svjedok takvoga Božjeg djelovanja u ljudskoj povijesti, djelovanja koje donosi mir ljudima na zemlji – kazao je kardinal.
Osvrćući se, pak, na Svjetski dan mira, četrdeset i peti po redu, kardinal je podsjetio kako prema već ustaljenom običaju Sveti Otac upućuje poruku državnim vođama, predstavnicima naroda i svim ljudima dobre volje. Ovogodišnja tema poruke jest „Odgajati mlade za pravdu i mir“. Papa je uvjeren da mladi, svojom poletnošću i svojim idealizmom, mogu pružiti novu nadu svijetu. Papa nam je dozvao u svijest koliko je nužno i prijeko potrebno pružiti novim naraštajima prikladne odgojne putove za cjelovit odgoj osobe, uključujući moralnu i duhovnu dimenziju, a na poseban je način istaknuo važnost odgoja za vrjednote pravde i mira – kazao je zagrebački nadbiskup, preporučivši vrijeme koje je pred nama zagovoru Presvete Bogorodice Marije i blaženog Alojzija Stepinca – da godina koja započinje bude vrijeme nade i mirnog suživota za Hrvatsku i čitav svijet.