2011-12-16 17:55:02

Papa molio Večernju s rimskim studentima


Povijest ne stvaramo sami; Bog nije daleko od čovjeka, nego se sagnuo nad njega i učinio se čovjekom – istaknuo je papa Benedikt XVI. u četvrtak, 15. prosinca, tijekom Večernje održane u Bazilici svetoga Petra s više od 10.000 studenata rimskih veleučilišta. Sveti se Otac osvrnuo na dramu ideologijā, na one koji su pokušali izgraditi svijet bez Boga, uništavajući na kraju čovjeka. Susret je bio vrhunac proslave 20. obljetnice dušobrižništva sveučilišta, koje je ustanovio blaženi Ivan Pavao Drugi. Tom su prigodom ikonu Marije Sedes Sapientiae španjolski sveučilištarci predali studentima rimskoga sveučilišta 'La Sapienza'.
U svijetu koji juri, koji je rastresen, nestrpljiv, koji sve više i u svakoj životnoj sredini rabi neposredne putove nove tehnologije, Papa je riječima apostola Jakova pozvao mnoštvo sveučilištaraca okupljenih u bazilici da oponašaju zemljoradnika koji, nakon što je pripremio teren, ustrajno čeka dragocjeni plod zemlje. Potom ih je potaknuo da se u ovo vrijeme iščekivanja zaustave i razmisle, kako bi pripravili srce za dolazak Otkupitelja u Betlehemsku špilju, za to neizrecivo otajstvo svjetla, ljubavi i milosti.
Upravo u strpljenju, vjernosti i ustrajnosti u traženju Boga, u otvaranju Njemu, On otkriva svoje Lice – napomenuo je Papa. Nije nam potreban neki opći, neodređeni Bog, nego živi i pravi Bog koji čovjekov obzor budućnosti otvara perspektivi čvrste i sigurne nade, bogate vječnošću, i koja omogućuje da se hrabro suočavamo sa sadašnjošću u svim njezinim vidicima. Samo ćemo tako, strpljivo i vjerno, susresti pravoga Boga koji se nagnuo nad čovjeka sve do toga da je postao tijelo; samo ćemo tako biti sigurni da nismo sami – istaknuo je Sveti Otac. Dragi prijatelji, poziv svetoga Ivana „Budite ustrajni, braćo, sve do Gospodinova dolaska“, podsjeća nas da nam je dana sigurnost velike nade svijeta, i da nismo sami, te da povijest ne stvaramo sami. Bog nije daleko od čovjeka, nego se sagnuo nad njega i postao tijelo, kako bi čovjek shvatio gdje boravi čvrsti temelj svega, ispunjenje njegovih najdubljih težnji: u Kristu – rekao je Sveti Otac.
Strpljivost je – prema Papinim riječima – krepost onih koji se pouzdaju u Kristovu nazočnost u povijesti, koji ne dopuštaju da ih svlada kušnja da svu nadu polože u neposrednost, u tehnički savršene nacrte, ali daleke od najdublje stvarnosti koja čovjeku daje najveće dostojanstvo, odnosno to da je stvorenje na sliku i priliku Božju. Koliko su puta ljudi pokušali sami izgraditi svijet, bez Boga ili protiv Njega! – istaknuo je Papa te dodao da je ishod toga obilježen dramom ideologijā koje su se, zapravo, pokazale protiv čovjeka i njegova najdubljega dostojanstva. Biti ustrajni i strpljivi znači naučiti graditi povijest zajedno s Bogom, jer je samo gradeći na Njemu i s Njim građevina dobro utemeljena, i nije iskorištena u ideološke svrhe, nego je doista dostojna čovjeka.
Istaknuvši nadalje da je u betlehemskoj špilji ljudska samoća pobijeđena, Papa je napomenuo da stoga povijest ljudskoga roda možemo planirati, ne na utopiji, nego na sigurnosti da je Krist nazočan i da nas prati. Potom je pozvao sve da prihvatimo u naručaj Djetešce, da krenemo od Njega i s Njim kako bismo se suočili sa svim teškoćama te, spajajući vjeru i kulturu, izgradili grad ljudi. Osvrnuvši se na kraju na predaju Gospine ikone koja će, počevši od rimskoga sveučilišta biti ponijeta u brojne kapelanije, Sveti je Otac nazočnim mladima rekao da se pouzdaje u njihovo svjedočanstvo vjernosti i apostolskoga zalaganja, te ih pozvao da svima donesu navještaj Radosne vijesti. Ponesite svima navještaj da je pravo Božje lice u betlehemskom Djetešcu, tako blizu svakomu od nas da se nitko ne može osjetiti isključen, nitko ne smije sumnjati u mogućnost susreta, jer On je strpljivi i vjerni Bog koji zna čekati i poštovati našu slobodu – istaknuo je na kraju Sveti Otac.








All the contents on this site are copyrighted ©.