Papa je danas pozdravljajući sudionike simpozija na Gregoriani u jednoj rečenici sažeo
značenje svestranosti Ruđera Boškovića i kao znanstvenika i kao vjernika. Upravo
je to došlo do izražaja u jučerašnjim izlaganjima predavača koji su došli iz Hrvatske,
Italije, Francuske, Engleske i Amerike. Premda je bio član više akademija a imao je
i francusko državljanstvo, nikad nije zaboravio svoje hrvatske i dubrovačke korijene.
Simpozij je, naime, održan u povodu 300. obljetnice Boškovićeva rođenja i time se
zapravo zaključila Boškovićeva godina. Matematičaru, tvorcu teorije o silama u
prirodi, poborniku tektonske statike, koji je svojim savjetima pokazao put za stabilnost
kupole Sv. Petra, izumitelju novih metoda i novih sredstava na području astronomije,
optike i geodezije, pjesniku i članu Akademije Arkadia i drugih slavnih europskih
Akademija, rođenom u Dubrovniku 18. svibnja 1711. i preminulom u Milanu 13. veljače
1788., natpis je na spomenploči pri ulazu u Papinsko sveučilište Gregorianu u Rimu,
gdje je 10. prosinca pod pokroviteljstvom istog sveučilišta, Ministarstva vanjskih
poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te Filozofskog fakulteta Družbe
Isusove iz Zagreba, održan znanstveni simpozij o poznatom hrvatskom i svjetskom znanstvenom
djelatniku Ruđeru Josipu Boškoviću. U okviru teme simpozija „Pater Ruđer Bošković:
njegovatelj istine", prikazani su glavni trenuci Boškovićeva života i djelovanja u
Rimu. P. Marijan Steiner osvrnuo se na njegov duhovni profil i primijetio kako je
Bošković bio čovjek duboke i iskrene vjere, premda je često kritizirao poglavare i
subraću, koji nisu imali smisla za znanstveni rad, ali se nije sam gurao, već je uvijek
čekao da ga netko pozove. Bio je veoma omiljen u zajednici. Znao je i slušati. Bio
je svjestan da Bog govori jasnije kada ga se sluša. P. Miguel Coll i profesor Ivica
Martinović osvrnuli su se na Boškovićevo studentsko razdoblje i njegovo profesorsko
djelovanje na Rimskom kolegiju u povijesno-znanstvenom kontekstu, dok se o. Francois
Euve osvrnuo na Boškovićev boravak i veze s Francuskom, čiji je on neko vrijeme bio
građanin, a Stjepan Špoljarić je iznio njegovu diplomatsku djelatnost tijekom boravka
u Rimu. Zanimanje je pobudilo i predavanje djelatnika u Vatikanskim muzejima profesora
Giorgia Filippia, koji je iznio sudionicima skupa najnovija otkrića o natpisima i
medaljonima Ruđera Boškovića u Vatikanskim muzejima. Nikolina Pinko u pratnji Domagoja
Košćaka izvela je Odu slave u čast Ruđera Boškovića, koju je sastavio isusovac Petar
Perica prigodom obilježavanja 200.obljetnice Boškovićeva rođenja . Prisjećanje
na rimsko razdoblje Boškovićeva djelovanja završit će svečanim večerašnjim euharistijskim
slavljem u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, koje predvodi kardinal Josip Bozanić. Ministarstvo
vanjskih poslova i europskih integracija namjerava postaviti Meštrovićev spomenik
Boškoviću nasuprot modernoj zvjezdarnici u Breri u Milanu, koju je utemeljio Bošković.
Ministarstvo će osim toga u suradnji s Hrvatskom pokrajinom Družbe Isusove postaviti
i spomen ploču u milanskoj crkvi Santa Maria Podone u kojoj je 1787. pokopan Ruđer
Bošković. Tragovi njegovog groba nažalost više ne postoje.